Mere se odnose na bržuž razmenu informacija i zajedničko upravljanje tokom migranta, jačanje kapaciteta za privremeni smeštaj izbeglica i bolju kontrolu granica.

U nacrtu zajedničkog dokumenta od lidera se traži da imenuju kontakt osobe za dnevnu razmenu informacija, kako bi se osigurao postepen i kontrolisan protok izbeglica.

Zemlje koje se nalaze na balkanskoj ruti migranata treba da rade zajedno na rešavanju problema, a ne jedne protiv drugih, kaže se u tekstu deklaracije. Lideri se ujedno obavezuju da će se uzdržati od transfera izbeglica ili migranata do granice drugih zemalja, bez dogovora sa vlastima te zemlje, navodi RTS.

Naglaššava se da izbeglice moraju biti tretirane na human način, ali i da migranti koji nemaju pravo na zašštitu moraju brzo biti vraćeni u zemlje porekla.

 

Zemlje na ruti treba da poprave svoje kapacitete za privremeni prihvat izbeglica, u čemu mogu da računaju na pomoć Evropskog mehanizma civilne zaštite, kao i na finansijsku podršku međunarodnih finansijskih institucija, navodi se u nacrtu.

Četiri stotine evropskih pograničnih čuvara biće upućeno kao pomoć Sloveniji tokom sledeće nedelje, a evropska agencija Fronteks pružiće dodatnu pomoć Hrvatskoj u kontroli granice i za registraciju migranta, stoji u nacrtu deklaracije.

Na sutrašnjem mini-samitu, koji je sazvao predsednik EK Žan Klod Junker, učestvovaće premijer Srbije Aleksandar Vučić, kao i lideri Nemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Makedonije i Grčke.

Pahor: Ako ishod samita ne bude povoljan, delovaćemo sami

Predsednik Slovenije Borut Pahor izjavio je danas da će sutrašnji mini-samit u Briselu o izbegličkoj krizi duž balkanske rute biti odlučujući za tok budućih poteza Slovenije i da će Ljubljana, ako na njemu budu usvojena rešenja koja nisu povoljna za nju, delovati sama pre nego što bude prekasno. "Ukoliko ne bude usvojeno povoljno rešenje, Slovenija će delovati sama i neće čekati da to prvo urade Austrija ili Nemačka", istakao je Pahor tokom obilaska izbegličkog kampa u Brežicama.