Donoseći presudu u korist tri italijanska para kojima je odbijeno da registruju svoju zajednicu, Evropski sud je zaključio da članice Saveta Evrope regulišu zajednice osoba istog pola, bez obzira na to da li će to učiniti u formi registrovanih partnerstava, civilnih unija ili drugom obliku. Goran Miletić, predsednik organizacije „Civil rajt difendrs“ za Zapadni Balkan, ocenjuje da je ovo presedan, jer iako je ovaj sud i dosad donosio presude u korist podnosioca, ovo je prvi put da je naloženo da se ova oblast pravno reguliše.


- Ipak, ostavljena je mogućnost da svaka država definiše kako će to urediti, to uopšte ne mora da podrazumeva brak. Verujem da bi se mali broj parova i odlučio da stane pred matičara, jer su strahu da bi to moglo da ima negativne konsekvence po njih, naročito u malim sredinama - kaže Miletić, dodajući da ljudi nemaju ništa protiv da ista prava koja imaju ljudi u bračnoj zajednici imaju i gej parovi, dokle god se ta zajednica ne zove brak.


- Istraživanje pokazuje da, kada ih pitate da li su za to da im se prizna pravo nasleđivanja, dobijanje zdravstvene knjižice preko partnera, ili pravo da odlučuje o njegovom lečenju, odgovaraju potvrdno, ali kada ih pitate za gej brakove, kategorično odgovaraju sa „ne“. Važno je da vanbračne zajednice istopolnih osoba budu izjednačene sa zajednicama osoba suprotnog pola. U presudi Evropskog suda za ljudska prava stoji da one de fakto postoje, i da je nezamislivo da to nije regulisano zakonom - navodi on.
Ono što je dosad u Srbiji urađeno na ovom polju svodi se na jednu fusnotu.

 

Naime, o tom pitanju je samo data napomena, u fusnoti člana 2214 prednacrta, da bi to eventualno moglo biti regulisano posebnim zakonom - kaže član Komisije za izradu Građanskog zakonika Olga Cvejić Jančić. Dakle, komisija je ostavila mogućnost da se to pitanje uredi posebnim zakonom koji će regulisati koja prava i pod kojim uslovima bi im bila priznata. Ako se ima u vidu da je završetak javne rasprave o prednacrtu građanskog zakonika, na kojem se radi još od 2006, predviđen tek za jun naredne godine, ovim tempom bi o takvom zakonu moglo da se govori najranije za tri godine. Nakon faze javne rasprave, a na osnovu primedbi i predloga, Komisija će izraditi nacrt Građanskog zakonika, nakon čega će biti održana i javna rasprava o tom dokumentu.

 

Azdejković: Bojim se odugovlačenja

Praksa u Srbiji je da se sve ostavlja za poslednji momenat i da neko iz inostranstva gura da se uradi za naše građane. Ispada da Evropa treba da vodi računa o našim građanima dok Srbija sedi i čeka. Naša prava brane Italijani. To jeste veliki pomak, ne mogu da kažem, ali Srbija je već usvojila akcioni plan za sprovođenje strategije za borbu protiv diskriminacije. Sve bi trebalo da bude završeno 2017, međutim, već se kasni u mnogim pitanjima koja su morala da budu obrađena.