Kako je u izjavi Tanjugu istakao savetnik načelnika opštine Srebrenica za privredu i razvoj Ćazim Salimović, ta opština ima velike planove za budućnost čijem ostvarenju će mnogo pomoći pet miliona evra iz Srbije, od kojih su tri predviđena kroz buduće zajedničke projekte.

"Pre rata imali smo drvni kombinat koji je zapošljavao oko 2.500 radnika, gde smo od drveta proizvodili nameštaj koji je išao u celi svet, čak do Sjedinjenih Američkih Država. Danas nemamo nijednu pilanu koja bi radila bar primarnu preradu drveta", rekao je Salimović.


Moraćemo možda u narednih nekoliko meseci, dodao je Salimović, da možda deo sredstava koje smo dobili od Vlade Srbije, na čemu smo im neizmerno zahvalni, da iskoristimo za pokretanje proizvodnje u realnom sektoru, posebno u pokretanje drvne industrije, dok će razlika biti na određenim infrastrukturnim projektima.


Pre rata Srebrenica je nudila prirodne resurse na bazi kojih je razvila svoje proizvodne kapacitete.


Primera radi, od olova, koji je dolazio iz Trepče, pravili su se akumulatori u fabrici u kojoj je radilo 800 ljudi, dok je od srebra izradjivan nakit, podsetio je Salimović.


"Danas to ne radimo, već samo prodajemo koncentrat, a cilj nam je finalizacija sirovine. Pre rata smo radili i preradu cinka. Sreća je pa i danas to radimo. Imamo jednu od najboljih fabrika za pocinčavanje, ne samo u Bosni i Hercegovini, već u široj regiji", rekao je Salimović.
Prema njegovim rečima treća, i najvažnija oblast, jeste mineralna voda guber, za koju kaže da pomaže u lečenju anemije.


On je podsetio da je u Srebrenici postojala banja koja je pre rata godišnje imala oko 100.000 noćenja.


"Imamo obećanje predsednika (Republike Srpske Milorada) Dodika da će nam pomoći da se taj proces odblokira, da se nastavi investicija o Guberu i da se stavi u funkciju, ne samo smeštajni kapaciteti, već i da se završi punionica vode i da se ona prodaje", izneo je planove Salimović.


Savetnik načelnika opštine Srebrenica za privredu i razvoj dodao je i da je u planu popravljanje situacije u oblasti poljoprivrede i turizma.
U razvoju poljoprivrede posebna pažnja se obraća na razvoj jagodičastog voća, dok se, kada je reč o turizmu, mogućnosti vide u izgradnji hotelskih i rekreativnih objekata na Drini i Zvorničkom jezeru.


"Imamo razvijeno i lovište Sušica, gde su pre rata dolazili od ministara do Tita". rekao je Salimović. Prema njegovim rečima, to lovište se i danas koristi i tamo ima puno divljači - posebno medveda, srna, divljih svinja, divokoza, jelena, zečeva, lisica..."


Problem u celoj priči, kako vidi Salimović, jeste nedostatak adekvatne radne snage.


Prema njegovim rečima, kao drugde u regionu, ni u Srebrenici se deca ne školuju za potrebe privrede.


Salimović je objasno da će u naredna dva meseca biti puštena u rad fabrika pomfrita, a da je od 53 prijavljenih na konkursu, 35 diplomiranih pravnika.


"Nema radnika od njih. Ne može on da radi za mašinom. Čekaće drugu priliku da ode. Moraćemo, možda u toku sledećeg meseca, da razgovaramo sa Ministarstvom prosvete Republike Srpske da nam omoguće bar jedno odeljenje sledeće godine za radnička zanimanja, od CNC operatera, preko metalostrugara, bravara, mašinbravara, električara, koji su neophodni privredi", zaključio je Salimović.


Sredinom nedelje u opštini Srebrenica održana je investiciono-razvojna konferencija "Srebrenica 2015", na kojoj je učestvovao premijer Srbije Aleksandar Vučić, predsednik i premijerka Republike Srpske Milorad Dodik i Željka Cvijanović, predsedavajući Saveta ministara BiH Denis Zvizdić, kao i brojni privrednici iz Srbije i Republike Srpske.


Istakavši da je Srbija izdvojila pet miliona evra, odnosno deset miliona konvertibilnih maraka za Srebrenicu, srpski premijer je poručio da je to ulog u budućnost u kojoj će svima biti bolje.