Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović rekla je jutros da novi zakon koji bi trebalo da bude danas usvojen u Skupštini predviđa da se konačno završi sa nelegalnom gradnjom.

Želimo da zakon bude brz, jeftin i da je jednak za sve, navodi Mihajlovićeva.

Usvojenim Zakonom je predviđeno da taksa za objekte do 100 metara kvadratnih iznosi 5.000 dinara, do 200 kvadrata 15.000, do 300 kvadrata 20.000 dinara, a više od 300 kvadrata 50.000 dinara.

Kada je reč o komercijalnim objektima, taksa do 500 kvadrata iznosiće 250.000 dinara, za objekte od 500 do 1.000 kvadrata 500.000 dinara, za one preko do 1.500 kvadrata milion dinara, a preko te kvadrature tri miliona dinara.

Rušenje nezakonito izgrađenog objekta u smislu tog zakona neće se izvršavati do pravosnažno okončanog postupka ozakonjenja.

Postupci za legalizaciju objekata započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, a što će se desiti narednog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku", po zahtevima koji su podneti do 29. januara 2014. gdine, a koji nisu okončani do stupanja ovog zakona, okončaće se po njegovim odredbama.

Srbija već 18 godina pokušava da reši problem "divlje gradnje".

U republičkom Parlamentu cele nedelje se govori o setu propisa iz oblasti građevinarstva. Najvažniji je svakako zakon o ozakonjenju objekata. Postavlja se pitanje da li će u državi u kojoj je svaki treći objekat "divlji", šesti pokušaj legalizacije uspeti i koje će kuće i vile biti srušene.

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović rekla je da se ovaj zakon potpuno razlikuje od prethodnih, zato što će država ozakoniti nelegalne objekte.

 - Država radi ozakonjenje objekata. Pretpostavljam da će zakon danas biti usvojen - navela je Mihajlovićeva, gostujući u Dnevniku RTS-a.

Prema njenim rečima, vlasnici koji su podneli zahtev za legalizaciju, a njih je oko 700.000, sada treba da čekaju obaveštenje da dođu da plate taksu i tako postaju vlasnici.

Međutim, kako je dodala, drugih 800.000 vlasnika nelegalnih objekata, prema novom zakonu ne treba bilo šta da rade, već da sačekaju inspektora, koji će sagledati situaciju i izdati dokument o rušenju.

Na pitanje da opozicija zamera što, kako kažu, zakon štiti bogate, Mihajlovićeva odgovara da zakon nikoga ne štiti i da će on obezbediti da vlasnici dobiju papir o vlasništvu, i konačno da mogu da raspolažu svojim objektom.

 - Mi smo želeli da zakon bude brz, jeftin, i da konačno završimo sa nelegalnom gradnjom - navela je Mihajlovićeva.

Ministarka je navela da vlasnici objekata u nacionalnim parkovima prve zone zaštite, kao i vlasnici objekata na klizištima, u okviru vodotokova neće dobiti dozvolu i da će ti objekti biti srušeni.

 - Vile, vikendice na obalama reka, svi koji su gradili u vodotokovima, neće moći da se ozakone. Zakon nema ni ime ni prezine - istakla je Mihajlovićeva.

Za opoziciju je u raspravi bio sporan član 5, u kome se, pored ostalog, navodi da predmet ozakonjenja ne može biti objekat izgrađen u prvom i drugom stepenu zaštite prirodnog dobra, osim vikendica i drugih porodičnih objekata za odmor, a koji prema njihovom mišljenju dokazuje njihove tvrdnje da se zakon donosi kako bi bili legalizovani objekti funkcionera sa vlasti.

Vlada je usvojila amandman šefa poslanika SNS Zorana Babić u kojem se kaže da se njim precizira odredba i nespornim čini da predmet ozakonjenja u drugom stepenu zaštite prirodnog dobra ne mogu biti izgrađeni objekti, osim vikendica i porodičnih kuća za odmor, kao i navode neki primeri zaštitnih pojaseva, odnosno zona zaštite po posebnm zakonima kada ozakonjenje objekata nije moguće.

Skupština je usvojila i izmene Zakona o državnom premeru i katastru, kojim je taj postupak pojednostavljen i skraćeno vreme za upis na sedam dana u katastar.

Poslanici su usvojili i zakone o prijavljivanju i evidentiranju zakupaca na neodredjeno vreme u stanovima u svojini građana, zadužbina i fondacija, o trgovačkom brodarstvu i o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima.

Usvojene izmene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Skupština Srbije usvojila je danas izmene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji će, kako je u obrazloženju zakona navedeno, omogućiti unapređenje rada zdravstvenih ustanova i privatne prakse. Zakonom je utvrđeno da pripravnički staž za sve zdravstvene radnike sa visokom stručnom spremom traje pet meseci uključujući i doktore stomatologije, diplomirane faramaceute medicinske biohemičare i medicinske sestre sa visokom stručnom spremom. Utvrđeno je da zdravstveni radnik koji nije stekao uslov da obnavlja licencu, odnosno dozvolu za samostalni rad, može obavljati zdravstvenu delatnost u zdravstvenoj ustanovi, u privatnoj praksi, pod nadzorom zdravstvenog radnika koji je dobio. Zakonom se utvrđuje postupak dobijanja, obnavljanja i oduzimanja licence polaganjem licencnog ispita ukoliko zdravstveni radnik nije stekao potrebne bodove kroz programe kontinuirane edukacije. Izmenom zakona ukinuta je mogućnost da zdravstveni radnik kome je trajno oduzeta licenca, može obavljati određene poslove zdravstvene delatnosti pod nadzorom. Izmenama zakona utvrđen je pojam zdravstveni radnik pod kojim se podrazumevaju i nastavnici i saradnici fakulteta zdravstvene strukture, koji izvode nastavu iz kliničkih predmeta, ali i nastavnici odnosno saradnici koji ne izvode nastavu iz kliničkih predmeta, ali pružaju zdravtsvenu uslugu u zdravstvenim ustanovama.