Zakon propisuje poseban postupak za izjavljivanje prigovora ako stranka smatra da sud ne postupa u primerenom roku.

O prigovoru odlučuje predsednik suda, pa ako utvrdi da povreda postoji, može da naloži postupajućem sudiji da preduzme odgovarajuće mere kako bi se postupak okončao što pre. On nalaže i u kom roku mere treba sprovesti.

Osim prava na prigovor, postoji mogićnost i izjavljivanja žalbe na odluku predsednika suda. Zakon ne obuhvata samo postupak pred sudom, već i postupak pred tužilaštvom (dužina tužilačke istrage, na koju stranka takođe može da se žali).

Ako se utvrdi da je došlo do povrede prava, stranka može da zahteva nadoknadu štete.

Mnogi sudski sporovu u Srbiji traju predugo. Primer je i spor od čak 21 godine, koliko je trebalo da se donese pravosnažna presuda u korist pacijenta kojem su 1990. na VMA opreisani krvni sudovi a nozi, ali je zbog lekarske greške ostao bez bubrega. Najduži radni spor trajao je 21 godinu. Vodio ga je Radoman Munić iz Čačka, koji je na kraju vraćen na mesto medicinskog tehničara u bolnici, u kojoj je 1992. dobio otkaz. Čak 40 godina trajala je ostavinska rasprava iza Janike Milošević iz Kraljeva, umrle još 1955. Promenilo se šest sudija, neki su umrli, neki su u penziji, a jedan je čak završio u zatvoru. Ostavinska rasprava iza Jjosipa Broza Tita traje 34 godine.