Njegova majka je, kaže, doživela veliki stres i sada spava sa otvorenim vratima i upaljenim svetlom. U uslovima sa najezdom pacova je, kaže, teško živeti jer hranu ne smeju da ostave izvan frižidera, a u vreme slava bili su prinuđeni da osim svojih koriste i komšijske frižidere, pišu "Južne vesti".

Ostajemo bespomoćni. Postavljamo mamce u svojim kućama, komšija je pohvatao na desetine pacova, ali dolaze iznova i iznova. Dnevno uhvatimo bar dva i to u samom centru - priča sin povređene Nišlijke koji ne želi da objavimo njegovo ime.

Obratio se Komunalnoj inspekciji iz koje je dobio odgovor da su za deratizaciju na privatnoj imovini zaduženi sami vlasnici.

Kako ovaj portal saznaje u Institutu za javno zdravlje u Nišu, ujedi pacova nisu retkost u ovom gradu i lekarima ove zdravstvene ustanove javi se 10 do 15 pacijenata godišnje sa ovim problemom, uglavnom u jesen.

Glodari s jeseni dolaze s polja i oni su bliži ljudima i plašeći se za svoj život postaju agresivni - objašnjava načelnik Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje Niš dr Zoran Veličković.

On dodaje da ovi glodari mogu da budu nosioci preko 30 različitih uzročnika zaraznih bolesti jer oni putem stolice i mokraće izbacuju različite mikroorganizme.

Pacijenti moraju da se jave lekaru da bi primili zaštitu. Što se tiče besnila, nije zabeležen nijedan takav slučaj. nisu prenosioci virusa besnila. Ujedi ipak nisu retkost, nisu svakodnevni kao što su ozlede od pasa ili mačaka, ali nam se javi 10 do 15 slučajeva u toku godine - kaže dr Veličković.

Do takve situacije, kaže, dovodimo sami svojom nepažnjom jer "smeće bacamo gde stignemo, kesa je manje van kontejnera nego u njemu, a kante su često polomljene".

Dodaje da se nije lako boriti protiv pacova jer jedan par ovih glodara, čija se ženka koti više puta godišnje, samo za godinu dana da oko 1.000 potomaka, navode "Južne vesti".