Međutim, premijer Vučić je ipak odložio odluku za sutra. On je, naime, odložio današnju sednicu Vlade na kojoj je trebalo da saopšti svoju odluku.

Odluka će biti doneta sutra, kako bi premijer imao još jedan dan "da prođe kroz analizu ponude Lazarda za Telekom".

- To radimo zbog toga što imamo različita mišljenja o svemu tome - rekao je kratko premijer.

On je juče izjavio da je Vlada blizu donošenja odluke o privatizaciji Telekoma, ali da je cena još neodgovarajuća.

Najbolja ponuđena cena je, po njegovim rečima, veća nego ona koja je za Telekom nuđena 2011. godine, ali je i dalje niža od očekivane.

On nije isključio ni mogućnost da neka od dostavljenih ponuda bude popravljena.  Za preuzimanje 58 odsto akcija Telekoma stiglo je šest ponuda, a odluka Vlade Srbije o najboljoj ponudi zavisiće ne samo od ponuđene cene već i od investicionog i socijalnog programa.

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović izjavio je danas da je vlada u 2015. godini bila uspešna u smanjenju deficita i finansijskoj konsolidaciji, ali i upozorio da je dovedeno u pitanje puno ostvarivanje trogodišnjeg plana konsolidacije, s obzirom na to da su dve ključne mere, poput smanjenja plata i penzija i naplate poreza, iscrpljene.

"Budžet za 2016. godinu na papiru odgovara trogodišnjem planu fiskalne konsolidacije, ali je pitanje da li će se taj plan i ostvariti pošto su iscrpljena dva glavna mehanizma - smanjenje plata i penzija i naplata poreza. Fiskalni deficit treba da se umanji za 600 miliona i da padne ispod tri odsto ekonomskog proizvoda. U tom slučaju zaustaviće se rast duga i okrenuti putanja ekonomije", rekao je Petrović za TV N1 .

On je rekao da privatizacija Telekoma neće uticati na budžet, ali može na visinu duga.

"Plan je bio da se novac od prodaje Telekoma iskoristi za otplatu duga i to onog najskupljeg dela, a drugi za infrastrukture", kaže Petrović.

Fiskalni savet imao je primedbu da je budžet za 2016. godinu netransparentan u delu koji se odnosi na novac planiran za javna preduzeća i subvencije investitorima. Petrović kaže da je Vučić taj deo obrazložio u Skupštini Srbije i izlistao preduzeća kojima je novac namenjen, ali dodaje da je to trebalo da uđe u zakon o budžetu.

"Premijer je izlistao javna preduzeća, ali to treba da vide poslanici, javnost, da udje u zakon o budžetu. Vidi se da medju tim preduzećima nema iznenadenja, ali se pojavljuju problemi kod drugih preduzeća koja nisu na tom spisku, kao RTB Bor, koji ima dug koji je država garantovala, a sledeće godine 23 miliona dolazi na naplatu. Država će morati deo toga da preuzme", napominje direktor Fiskalnog saveta.
Smanjenje državnog aparata kroz smanjenje broja zaposlenih nije dalo očekivane rezultate, smatra on i podseća da je 2014. projektovano da država otpusti 75.000 ljudi, što je, kako tvrdi, i tada bila preterana brojka i stvar političke ekonomije kako se ne bi prešlo na mnogo bolniju meru, u vidu drastičnijeg smanjenja plata i penzija.

Za ovu godinu je bilo planirano otpuštanje oko 25.000 ljudi, ali je broj zaposlenih smanjen za pet do sedam hiljada, koliko ih je otišlo u penziju.

"Nema jasnih planova i analiza koji su to sektori u kojima bi trebalo da bude otpuštanja, gde i koliko ljudi treba da ode. Ako toga nema, veća je šteta nego korist od otpuštanja", ocenio je Petrović.

Prema njegovom mišljenju, vlada je iscrpela i drugu glavnu meru u zaustavljanju rasta duga, a to je smanjenje plata i penzija. Ove godine došlo je do povećanja tih ličnih primanja, a profesor Petrović ocekuje da će se isto desiti i u 2016. i 2017. godini.

"To je bila uporišna mera, da plate i penzije ostanu nepromenjene. Pošto nisu, prepolovljeni su efekti dve osnovne poluge u smanjenju budžetskog deficita", ističe Petrović.

Ipak, segment u kojem je, kako smatra, moguće nešto uraditi je povećanje naplate poreza, ali uz sveobuhvatnu reformu poreske uprave.

"Reforma poreske uprave je jedna od ključnih reformi koja se već dve godine odlaže, a još je ministar Krstić predstavljao modele te reforme. Tu je značajan izvor prihoda", naglašava predsednik Fiskalnog saveta.