Oni su prvostepenom presudom iz 2013. oslobođeni svake odgovornosti za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, ali je tužilaštvo uložilo žalbu na tu odluku. Simatović i Stanišić ostaće pritvoru u Sheveningenu. Optužnica ih je teretila za zločine progona, ubistva, deportacije i prisilno premeštanje hrvatskog i muslimanskog stanovništva.

Na prvostepenu oslobađajuću presudu, tužilaštvo Haškog tribunala uložilo je žalbu 28. juna 2013, zahtevajući da je apelaciono veće u potpunosti preinači i da Stanišića i Simatovića proglasi krivim po svim tačkama optužnice.

Taj zahtev tužioci su ponovili i tokom rasprave o njihovoj žalbi u julu ove godine. Branioci Stanišića i Simatovića tada su od apelacionog veća zatražili da odbaci žalbu i potvrdi oslobađajuću presudu.

Prvostepenom presudom, donetom preglasavanjem sudija, kao nedokazan većina sudija odbacila je i navod optužnice da su Simatović i Stanišić bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje nesrba sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, koji bi zatim bili uključeni u ujedinjenu srpsku državu.

Po optužnici, na čelu tog zločinačkog poduhvata bio je tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević.

U žalbi na tu presudu, koju je potpisao glavni tužilac Serž Bramerc, tužilaštvo ocenjuje da je prvostepeno veće pogrešilo u primeni zakona i tumačenju činjenica kada je utvrdilo da Stanišić i Simatović nisu bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Po žalbi, sudije nisu dale "razumno obrazloženje" te odluke, niti su u obzir uzele "relevantne dokaze" o tome da su Stanišić i Simatović delili zločinačku nameru drugih učesnika u tom poduhvatu.

Tužilac Serž Bramerc žalio se i na nalaz prvostepene presude da Stanišić i Simatović nisu pomagali i podržavali zločine počinjene nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH zato što njihova pomoć, uključujući i slanje "crvenih beretki" na ratišta, nije bila "direktno usmerena" na počinjenje zločina.

U žalbi se ocenjuje da je standard "direktne usmerenosti" pogrešno primenjen - kao i u pravosnažnoj oslobađajućoj presudi generalu Momčilu Perišiću - i da odstupa od dugogodišnje sudske prakse Tribunala.

U trećoj osnovi žalbe, tužioci su ocenili da je pogrešan i nalaz iz prvostepene presude da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za zločine u istočnoj Slavoniji, Zvorniku, Bijeljini i Sanskom Mostu.

Izvedeni dokazi, po tužilaštvu, pokazuju nasuprot tome da su "svojim delima i propustima" Stanišić i Simatović "značajno doprineli sprovođenju zajedničke zločinačke namere" u tim opštinama, preko lokalne Teritorijalne odbrane, policije i Srpske dobrovoljačke garde koju je predvodio Željko Ražnatović Arkan.

Tužilaštvo je u zaključku žalbe zatražilo od apelacionog veća da preinači nalaze prvostepene presude, utvrdi da su Stanišić i Simatović "dali značajan doprinos" udruženom zločinačkom poduhvatu, te zlodela pomagali i podržavali.

Tribunal je 3. novembra naložio Stanišiću i Simatoviću, koji su bili na privremenoj slobodi u Srbiji, da se u pritvor suda vrate do 13. novembra, kako bi prisustvovali izricanju konačne presude.

Oni će, po odluci žalbenog veća, ostati u pritvoru radi novog suđenja.