Neke procene kažu da će ove subote u preko 30 odsto domova u Srbiji goreti sveća zbog Svetog Nikole jer je ovo po broju svečara ubedljivo najveća srpska slava. Ako računamo da prosečna porodica ima oko 20 gostiju za slavskom trpezom onda je potpuno jasno kako je nastala uzrečica da za Svetog Nikolu "pola Srbije slavi, a druga polovina ide u goste".

Sveti Nikola je živeo u 4. veku, a njegovo žitije je jedno od prvih prevedenih sa grčkog jezika. Prihvatajući hrišćanstvo, Srbi su upravo na primerima iz života Svetog Nikole učili o smislu i vrlinama ove religije, pa su ga vremenom usvojili za svog zaštitnika.

Naravno, razlog za toliku "popularnost" Svetog Nikole među Srbima može biti i mnogo prizemniji i "ovozemaljskiji".

Stara Srbija bila je zemlja seljaka u kojoj je najveći deo stanovništva preko cele godine radio u polju. Zima je bila jedini period kada je bilo vremena za predah, pa je Sveti Nikola, koji se slavi 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, bio idealan, objavio je sajt Dnevno.rs.

Osim ovoga, neki etnolozi ističu i da je za rasprostranjenost kulta Svetog Nikole među Srbima zaslužno i već poslovično siromaštvo našeg naroda. Kako Sveti Nikola pada u vreme božićnog posta, takvu slavu je uvek moguće spremiti - treba samo malo hleba, krompira i rakije, pa da se ugoste gosti i "ispoštuje" svetac. A, ako se nađe i malo ribe... onda je to već prava gozba! Međutim, neki su Svetog Nikolu pretvorili u mrsnu slavu, a zašto je to tako pročitajte OVDE.

Verovatno je da je svaki od ovih razloga u određenoj meri doprineo današnjoj popularnosti Svetog Nikole među Srbima.