Odluka pape Franje da se pre konače odluke o Stepinčevoj kanonizaciji otvori dijalog izazvala je brojne proteste među katoličkim klerom u Hrvatskoj. Dijalog o njegovoj ulozi, kako se ocenjuje i u Beogradu i u Zagrebu, prilika je za izgradnju boljih odnosa između katoličkih i pravoslavnih vernika.

Za konzervativno krilo Katoličke crkve u Hrvatskoj 2015. je bila loša godina, jer je prvo papa, za mnoge neočekivano, formirao komisiju za razgovor sa SPC, a onda su usledile smene biskupa iz tvrde struje.

Na njihova mesta postavljeni su mlađi i umereni velikodostojnici, verni papi Franji.

U ovim papinim potezima prepoznata je namera da se kanonizacija Stepinca odloži, što je za mnoge u Hrvatskoj bio šok od kojeg se do danas nisu oporavili.

Bez obzira na nezadovoljstvo među hrvatskim klerom, vrh crkve u Hrvatskoj želi da ostavi utisak da je Stepinčevo proglašenje za sveca za Vatikan gotova stvar, a da je odlaganje tog čina samo pitanje složene procedure.

Ipak, iz Vatikana u Hrvatsku sve češće stižu poruke sa zahtevom da Kaptol zaustavi ispoljavanje isključivog "turbohrvatstva", što se uklapa u papine reformske poteze. Jedan od njih jeste i proterivanje ekstrema iz katoličke hijerarhije, pogotovo onih koji korene vuku iz prošlosti.

Radikalno prologniranje finala kanonizacije kontroverznog kardinala iz mračnog doba NDH tumači se kao namera Vatikana da značajno unapredi odnose sa Pravoslavnom crkvom. Poznavaoci strateških kretanja tvrde da put Cvete stolice do MOskve vodi preko - Beograda.

Krajnji cilj pape jeste istorijsko putovanje u Moskvu, što će biti moguće samo u saradnji sa SPC.