Izbor Rajnera danas je podržalo je 88 poslanika, 62 su bila uzdržana i jedan protiv.

Željko Rajner je bio kandidat HDZ i Mosta, koalicije nezavisnih lista od koje zavisi formiranje vlasti.

U prvom obraćanju poslanicima, Rajner je zahvalio svima koji su glasali za njega, ali i onima koji nisu, jer se time, kako je rekao, pokazuje da je Hrvatska demokratska zemlja. On je istakao da su za to "zaslužni utemeljitelji moderne hrvatske države, predsednik Franjo Tudjman i svim branitelji koji su dali živote za državu".

Novi predsednik Sabora međutim, odmah je najavio preimenovanje ove institucije u "Hrvatski državni sabor", kako se nazivao u doba ustaške Nezavisne Države Hrvatske.

Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine, Sabor dobija naziv Hrvatski sabor, a ime mu je promenjeno 1997. kada postaje ponovo - Hrvatski državni sabor.

Ta izmena je i tada izazvala brojna reagovanja zbog jasne veze ovog imena sa NDH.

Ustavnim promenama 2001. godine ukinut je Županijski dom, a Sabor postaje jednodoman i ponovo dobija naziv Hrvatski sabor.

Rejnerovu najavu da će opet promeniti naziv pozdravila je i podržala Kolinda Grabar Kitarović, predsednica Hrvatske, dok je lider koalicionog "Mosta" Božo Petrov rekao da nema ništa protiv, ali da to sa njima nije usaglašeno.

Prvo zasedanje Hrvatskog državnog sabora održano je u NDH od 23. do 28. februara 1942. godine.

Sednicama su, osim zastupnika, prisustvovali svi članovi vlade ustaškog poglavnika Ante Pavelića, diplomatski zbor, kao i visoki dostojanstvenici crkvenih zajednica - katoličke, islamske i evangelističke.

Predstavnika Srpske pravoslavne crkve i Jevrejske zajednice nije bilo jer su one, kao i njihovi vernici, postali građani drugog reda u NDH.

Na početku zasedanja, Pavelić je pročitao svoju "poslanicu". Govorio je o obnovi hrvatske države, za šta su zaslužni "snaga oružja i pravdoljubivost hrvatskih saveznika i prijatelja - Nemačke i Italije", te oružana borba "hrvatskog ustaškog pokreta i celog hrvatskog naroda".

Na tom zasedanju Hrvatski državni sabor poništio je sve propise koji su doneseni u razdoblju Kraljevine Jugoslavije od 1. decembra 1918. do 10. aprila 1941, a koji su se odnosili na "hrvatski narod i njegovu samostalnost".

Hrvatski državni sabor je pozdravio i prihvatio sve "državnopravne činove od uspostavljanja NDH".

Taj sabor je bio osnovan zakonskom odredbom poglavnika Ante Pavelića 24. januara 1942. godine.

Pošto je NDH bila fašistička tvorevina, za njegov saziv nikad nisu održani izbori, već su zastupnici imenovani.

Hrvatski mediji i portali su danas sasvim kratko preneli vijest da je novi predsednik Sabora Željko Rejner u prvom govoru najavio ponovno uvođenje naziva - Hrvatski državni sabor.