Među tih 15 do 18 gradova sigurno će se naći Aleksinac, Tutin i Subotica, a biće aktuelni i centri u Krnjači i Preševu, rekli su diplomatski izvori zaduženi za pomoć Vladi Srbije u rešavanju izbegličke krize.

Isti izvor naveo je da se ostale lokacije analiziraju, a konačna odluka još nije donesena.

"Reč je o veoma osetljivom poslu, posebno kada se uzme u obzir činjenica da lokalne zajednice nisu pripremljene za smeštanje većeg broja izbeglica u svom neposrednom susedstvu, odnosno da su sklone ozbiljnim protestima, što se u praksi nekoliko puta pokazalo u prethodnim godinama", naveli su sagovornici lista.

Srbija ima kapacitet za zbrinjavanje 6.000 izbeglica i u skladu sa tom procenom, od Vlade Srbije EU neće tražiti da se taj broj premaši.

Sagovornici lista su naveli da će najveći pritisak biti na Turskoj i drugim susednim državama ratnih zona da izgrade izbegličke kampove u kojima bi stanovništvo ugroženo ratnim uslovima bilo zbrinuto do okončanja sukoba, dok će sledeća faza pritiska, s ciljem pronalaženja rešenja, biti na Grčkoj.

"Do faze potpunog zatvaranja granica, koja će uslediti tokom proleća, prolaz će najpre biti zatvoren za izbeglice iz Iraka, potom Avganistana i na kraju iz Sirije. Kada na granicama svuda oko Srbije bude pala zavesa, teško će biti izbeći da to ne bude slučaj i u Srbiji", navode izvori iz međunarodnih organizacija koje se bave migracijama.

Prema njihovim rečima, za razliku od prošle godine, kada je kroz Srbiju prošlo oko 800.000 izbeglica na putu ka državama članicama Evropske unije, ove godine se očekuje da čak 1,2 miliona pokuša da pređe granice EU.