Najčešće maligno oboljenje kod dece je, prema njegovim rečima, leukemija, a procenat uspešnosi lečenja je između 70 i 85 procenata.
"I svake godine se povećava, na našu radost. Ali povećava se i broj novoobolele dece. Nemamo registar na osnovu kog bismo mogli da zaključimo kako se kreće oboljevanje i lečenje dece, i to je jedan od ciljeva, da država statistički obradi te podatke, da bismo napravili plan”, rekao je Mančić u izjavi Tanjugu.

Sutra će, u cilju podizanja svesti javnosti o malignim bolestima kod dece, NURDOR širom Srbije organizovati humanitarnu akciju “I ja se borim”, a posetioci će imati priliku da kupovinom balona ili promotivnih artikala daju svoj doprinos izgradnji novog dečijeg hemato-onkološkog odeljenja u Nišu.

Na beogradskom Trgu Republike, ali i u još 21 gradu, biće postavljeni i posebni foto-ramovi sa velikim zelenim rukavicama u kojima će posetioci moci da se slikaju i podele fotografije na društvenim mrežama.

Specijalno iznenađenje biće muzička podrška, beogradski bubnjari, koji će dati autentični doprinos dogadaju, a u 13 casova, ka nebu će biti puštene stotine balona podrške, čime će simbolično biti poslata poruka podrške svim mališanima koji se leče od raka u Srbiji.

Želimo da pokažemo da rak nije neizlečiv, ali da nam treba pomoć države i građana, da pobedimo i da sutrašnji dan proslavimo kao dan pobede zivota nad smrću”, rekao je Mančić.

Maligne bolesti kod dece imaju posebnu dimenziju, jer pogađaju porodicu, kao primarno okruženje bolesnog mališana u kojem je neophodno pružiti mu ljubav i adekvatnu negu.

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar najavio je danas da je to ministarstvo predložilo izmene zakona, da majke dece obolele od raka mogu da budu neograničeno uz svoju decu i da primaju 100 odsto zarade.

Mančić kaže da je to velika stvar, za koju se NURDOR godinama bori i dodaje da se nada da će do kraja godine te izmene biti usvojene.
Pojašnjava i da se to ne odnosi isključivo na majku, već na jednog pratioca deteta, koji bi trebalo da ima plaćeno 100 odsto bolovanja i da bude sve vreme uz dete, koliko god da traje protokol lečenja.

On ističe i da Srbija ne zaostaje za zemljama u svetu kada je reč terapijama, kao i da su uslovi lečenja poboljšani, što je dovelo i do povećanja procenta izlečenja, ali ističe da postoji još prostora za poboljšanje.
“

Uslovi u kojima se deca leče su jedan od ključnih faktora i mi se trudimo da ih poboljšamo. Da što manje borave u bolnicama, ako ne moraju, da roditelji budu uz njih”, ocenjuje Mančić, koji kaže da su uslovi lečenja dece u inostranstvu bolji i da se na tome još mora raditi.