Kako navodi dijabetičar Predrag Živaljević iz Prokuplja, on je prošao čitavu golgotu dok nije došao do uputa za lečenje u hiperbaričnoj komori.

- Mali prst na desnoj nozi mi je već odstranjen, a kako mi rana na palcu ne zarasta već tri godine, dobio sam preporuku od hirurga da idem u hiperbaričnu komoru. Međutim, da bih došao do uputa, najpre sam morao da odem kod tri hirurga, pa nakon toga pred konzilijum lekara čak

RFZO: Šta je tu problem?

U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO) tvrde da nemaju saznanja da je bilo ikakvih problema u ostvarivanju prava osiguranika na usluge hiperbarične oksigenacije.

- Ostvarivanje prava na lečenje hiperbaričnom oksigenacijom na osnovu mišljenja tri lekara odgovarajuće specijalnosti, ne predstavlja izuzetak pri ostvarivanju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja - kažu u RFZO. U Fondu imaju opravdanje i za činjenicu da nemaju svi insulin zavisni dijabetičari overene zdravstvene knjižice.

- Overa zdravstvenih knjižica za sva osigurana lica RFZO-a, pa i za dijabetičare, vrši se na osnovu dokaza da je dospeli doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje plaćen, a ne na osnovu zdravstvenog stanja osiguranog lica - navode u RFZO.

Kako dodaju, oni bez overene zdravstvene knjižice imaju pravo na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja na pružanje zdravstvene zaštite samo u slučaju hitne medicinske pomoći.

u Niš u Klinički centar, jer u Prokuplju nema kliničkog centra - navodi Živaljević.

Kako nastavlja, ni tu nije bio kraj njegovim mukama jer je dobio uput za Gamzigradsku banju, koja je udaljena od Prokuplja čak 163 kilometra, umesto za Vrnjačku banju, koja mu je dvostruko bliža.

- Tako sam ponovo morao u Klinički centar u Nišu po novi uput, da bih sa njim završio pred komisijom u Prokuplju. Tek tada sam došao do uputa za lečenje - kaže Živaljević.

Srećom, nakon samo tri terapije u hiperbaričnoj komori, rana mu je zarasla.

Koliko je novi pravilnik štetan po pacijente, potvrđuje i Tomislav Jovanović, specijalista hiperbarične medicine i koordinator za sprovođenje specijalizacije iz hiperbarične medicine.

- Tim novim pravilnikom je napravljen presedan u medicini, on je izvan svih pravila medicinske struke i nauke. S jedne strane je zakomplikovana procedura, a pogođeni su i lekari koji su naterani da vrše selekciju pacijenata, iako nisu upoznati sa ovom granom medicine. Umesto da prihvatimo ono što je ceo svet prihvatio, da hiperbarična medicina predstavlja izuzetnu uštedu, ne samo pacijentu već i Fondu, mi smo stvorili uslove za sve veće povećanje oboljenja pacijenata jer se komplikacije mogu izbeći upućivanjem u hiperbatičnu oksigenaciju, a to se neće raditi - ističe Jovanović.

I Leposava Milićević, direktor Centra hiperbarične medicine u Vrnjačkoj banji, navodi štetnosti novog pravilnika.

- Ako neko hoće, na primer, iz Priboja da dođe kod nas u Vrnjačku banju, on mora najpre da uzme uput od svog lekara za lekarsku komisiju da mu da uput za klinički centar i konzilijum, pa nakon toga ponovo da ide kod svog lekara sa tim nalazom, pa opet na lekarsku komisiju da dobije uput za lečenje. To je zaista par ekselans budalaština - ističe Milićević.

Rane i gangrena

Leposava Milićević upozorava i da polineuropatija više nije indikacija za lečenje u hiperbaričnoj komori, iako ona spada u mikrovaskularne komplikacije dijabetesa i uvod je u vrlo ozbiljna stanja.

- To znači da pacijent nema adekvatan osećaj za ono što se dešava sa njegovim nogama, te može da nastane veoma veliki problem. To se odlično leči hiperbaričnom oksigenacijom, a sada ćemo srednjoročno i dugoročno imati povećan broj rana i gangrena - napominje Milićević.