Nakon Regionalne konferencije "Energetske perspektive i izazovi" on nije mogao da precizira kolika će cena gasa biti za krajnje potrošače, ali je dodao da će nabavna cena tog energenta u narednom periodu biti od 130 do 140 dolara za 1.000 kubnih metara, što je desetogodišnji minimum.

Bajatović je naglasio i da će aktuelna nabavna cena gasa važiti do kraja marta, a da će od aprila do juna biti i niža.

"Kad preračunate cene u prosečne godišnje, videćete da je sad gas čak jeftiniji i vrlo se približava ceni grejanja na struju za prosečan stan”, naglasio je.

On je dodao i da su transportni troškovi gasa smanjeni sa 44 dolara i da su procene da će biti 38 dolara za 1.000 kubnih metara ili manje zavisno od potrošnje tog energenta.

Prema njegovim rečima nisu tačne tvrdnje koje iznose neki mediji da to preduzeće napuštaju kupci, dodavši da je na kraju prošle godine ukupan broj korisnika koji se snabdevaju preko "Srbijagasa" bio 97.599.

"Naprotiv, sve više je kupaca i u poslednje tri ili četiri godine broj kupaca u privredi je povećan sa 1.100 na 1.480 ili za 34 odsto, a kod fizičkih lica je povećan za 22 odsto, sa 78.000 na 96.000", naglasio je on.

Bajatović je govoreći na konferenciji kazao da je "Srbijagas" u 2015. pozitivno poslovao i da je ostvario dobit od 2,96 milijardi dinara ili oko 25 miliona evra.

"Ostvarena poslovna dobit u prošloj godini bila je 13,7 milijardi dinara ili 113 miliona evra", kazao je drektor "Srbijagasa", naglasivši da je u odnosu na 2014. kada je bila 2,4 milijardi dinara to rast od 481 odsto.

On je naveo i da "Srbijagas" od kada je stupila na snagu preporuka Vlade Srbije o broju zaposlenih, stalno smanjuje njihov broj, precizirajući da je od 6. decembra 2013, broj zaposlenih manji za osam odsto i da je po tom osnovu kao i zakonskom smanjenju zarada u 2015. ostvarena ušteda od preko 40 miliona dinara u odnosu na 2014.

Prema njegovim rečima, "Srbijagas" je racionalizacijom na nematerijalnim troškovima, u 2015. uštedeo oko 43 miliona dinara, dok je troškove zdravstvenih usluga smanjiio za 26 odsto na 4,3 miliona dinara.

Bajatović je naglasio i da "Srbijagas" ima potraživanja od kupaca koja su 107 milijardi dinara i da su ona veća od duga koje to preduzeće ima prema bankama koji je zajedno sa kamatama 85 milijardi dinara.

On je kazao da će u periodu 2013-2021. ukupno biti otplaćeno 995 miliona evra glavnice uzetih kredita i 159 miliona evra kamata, kao i da ove i naredne godine dospeva za naplatu najveći iznos kredita, 475 miliona evra ili 41 odsto ukupnog iznosa, dok su u periodu posle 2018, ukupna dospeća 220 miliona evra ili 19 dsto.

Potsetio je i da je "Srbijagas" u periodu od 2008-2015. potraživanja za isporučeni gas konvertovao u učešća u kapitalu u ukupnom iznosu od 300 miliona evra.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić kazao je na konferenciji da je "Srbijagas" od novembra 2014. godine nije napravio ni jedan dinar duga za novopovučeni gas od ruskog Gasproma.

Bajatović je izjavio da će 2019. sigurno doći do prekida transporta gasa kroz Ukrajinu i da će tada Srbija sigurno ostati bez najvažnijeg pravca snabdevanja tim energentom.

On je na Regionalnoj konferenciji "Energetske perspektive i efikasnosti" kazao da na odlučnost Rusije da prekine transport gasa kroz Ukrajnu ukazuju i podaci obveštajne zajednice.

Prema njegovm rečima, Srbija mora da se pripremi za taj period, a jedna od mogućnosti je da proširi kapacitete skladišta gasa u Banatskom Dvoru sa 450 miliiona kubnih metara na milijardu i da izgradi još jedno skladište kapaciteta bar još 500 miliona, a može i milijardu kubnih metara.

"Time bi uravnotežili kupovinu gasa na srpskom ržištu, smanjili transportne troškove i energetske rizike. To je dodatna energetska bezbednost, a privućićemo i tržišnu konkurenciju", naglasio je Bajatović.

On je kazao da je rešenje i interkonekcija Srbije sa Bugarskom koja košta 60 miliona evra, ali da Srbija traži da za to dobije bespovratna sredstva EU kao što je dobila Bugarska, ali i druge zemlje EU.

"Nama treba još 208 miliona evra da uložimo u unutrašnji gasovodni sistem da bi taj pravac snabdevanja gasom funkcionisao. Znači taj projekat nije 60 mliona evra već skoro 300 miliona evra da bi sve radilo kako treba", kazao je Bajatović.

Prema njegovim rečima i izgradnja interkonekcije sa Hrvatskom ne bi bila problem, ali za to nema interesovanja.

Bajatović je naglasio da očekuje da će u budućnosti interesi energetske bezbednosti pobediti političke i politikantske razloge zbog kojih se zemljama Jugoistočne Evrope ne omogućava pristup gasu iz Rusije ili Srednje Azije.

Prema njegovim rečima, region Jugoistočne Evrope je žrtva birokratskih razmirica EU i Rusije, ali ne očekuje i da će neki vid dopremanja gasa biti uspostavljen.

On je kazao i da je tržište gasa u Srbiji liberalizovano, da svako može da dobije licencu za trgovinu i da "Srbijagas" ne mora biti jedini trgovac tim energentom, ali da se do sada niko ozbiljan nije javljao za snabdevanje tržišta.

Prema njegovim rečima kada bude prave trgovine gasom i prave konkurencije, što bi moglo biti 2018, onda će se videti gde je prava zarada, a to je na "flertu".

"Nama Rusi nikada nisu naplatili penale za nepovučene količine gasa ili kad povučemo više nego što je dogovoreno ugovorom. Naš partner Gasprom nije prenosio rizike na Srbijagas a mi nismo prenosili na kupce", dodao je on.

Godišnje potrebe Srbije za gasom su od 2,1 do 2,5 milijardi kubika.