Na današnji dan pre tačno 17 godina, na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO Havijera Solane, nešto pre 20 sati, počeli su prvi napadi, a jugoslovenska vlada je iste noći proglasila ratno stanje.

NATO agresija usledila je posle neuspešnih pregovora o rešenju krize na Kosovu u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999.
U neprekidnom bombardovanju, koje je trajalo dugih 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, obrazovne i zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture. Tadašnje vlasti u Beogradu procenile su štetu na oko stotinu milijardi dolara i zatražile nadoknadu od članica NATO.

Usvajanjem Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN 10. juna okončano je bombardovanje Jugoslavije.
Dan ranije, predstavnici VJ i NATO potpisali su u Kumanovu vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak u pokrajinu međunarodnih vojnih trupa.

Jedinice VJ povukle su se sa Kosova nakon donošenja rezolucije UN, a prve međunarodne trupe ušle su već 12. juna 1999. na teritoriju Kosova iz Makedonije. To je do tada bila najveća operacija Alijanse, a najviše vojnika je došlo iz Nemačke, Francuske, Italije i SAD. Oko 230.000 Srba i Roma je napustilo Kosovo po dolasku mirovnih snaga.