On je za "Večernje novosti" rekao da su muslimani Srbije autohtoni na tom prostoru i da kulturološka i jezička razlika nije u toj meri vidljiva kao u drugim zemljama Evrope te da iz tih razloga Srbija nije mesto gde bi ekstremni i radikalni faktori bili prihvaćeni.

"Na ratištima u Siriji i Iraku je veoma mali broj naših državljana da bi svojim povratkom mogli izazvati poremećaje i nered", smatra on.

Za razliku od Srbije, Zilkić je rekao da nije siguran da ostatak Evrope uz pristup koji ima prema muslimanima može biti bezbedan od ekstremizma.

"Ljudsko telo kada oboli, traži adekvatnog lekara i lek, ali mu to ne donosi izlečenje bez sopstvenog preobražaja. Tako i Evropa mora da menja pristup, komunikaciju i da teži iskrenijem odnosu sa muslimanima i islamskim zemljama, ali i svojim građanima", rekao je Zilkić.

U osvrtu na odnose u Islamskoj verskoj zajednici Srbije u svetlu činjenice da su se pojedinci, poput muftije Muamera Zukorlića, politički angažovali, Zilkić je rekao da on u politiku ne želi da se meša, ali i da ne dopušta nikom da se meša u unutrašnje stvari Zajednice.

Komentarišući "Inicijativu za pomirenje", koju čine imami koji ne podržavaju njegov rad, Zilkić je rekao da je inicijativa pokušaj BiH i Turske da devastiraju Mešihat i Rijaset da bi uspostavili zajednicu koju bi kontrolisali.

"Glavni stratezi te ideje su ovdašnji političari - to je njihov koncept uspostavljanja jedinstvene Islamske zajednice. U namere ne ulazim, ali posledice su jako loše i unose dodatnu pometnju među vernicima", rekao je Zilkić.