Hrvatska predstavnica "nije imala instrukcije", te je ta tačka skinuta sa dnevnog reda.

Razgovori će biti nastavljeni naredne sedmice, rekla je Miščević.

 

Holandija, kao predsedavajuća EU, saopštila je da je spremna da organizuje otvaranje poglavlja 20. ili 21. juna, javlja RTS.

Hrvatska je neformalno stavila do znanja da od Srbije očekuje da ukine regionalnu nadležnost svog suda za ratne zločine, garancije za zastupljenost hrvatske manjine u Skupštini i saradnju sa Haškim sudom.

Izvori u Evropskoj komisiji, naveli su da nijedan od tih zahteva nema direktne veze sa sadržajem poglavlja 23 i da bi svakako bilo pogrešno blokirati Srbiju na samom početku pregovora koji tek treba da daju rezultate u oblasti vladavine zakona.

Poglavlje 24 se otvara u junu

Komitet za proširenje Saveta Evropske unije (COELA) je danas u Briselu postigao saglasnost da se u junu otvori poglavlje 24 u pregovorima o članstvu sa Srbijom, rekli su agenciji Beta zvaničnici u EU koji su pratili sastanak COELA-e. Bugarska je, rečeno je Beti, uoči sastanka COELA imala takođe neke primedbe na otvaranje poglavlja 24 (o pravdi, slobodama i bezbednosti), ali je to u prethodnoj razmeni mišljenja razjašnjeno i predstavnik Sofije je dao “zeleno svetlo” za pokretanje pregovora u junu o tom poglavlju.

 

U EK navode i da jedanaest zemalja članica EU ima slične zakone o univerzalnoj nadležnosti sudova za ratne zločine, zbog čega nema osnova da se ukidanje traži od Srbije.

Da bi se pripreme za otvaranje poglavlja 23 nastavile, potrebna je jednoglasna odluka svih zemalja.

Nakon toga EU treba da utvrdi svoju zajedničku pregovaračku poziciju, što može da potraje nekoliko nedelja, pa i meseci. Dalje odlaganje saglasnosti Zagreba moglo bi da znači da procedura neće biti završena do juna, odnosno - odlaganje otvaranja za neki kasniji datum.

Polemika o stavu Hrvatse vodila se i među državnim zvaničnicima dve zemlje.

Na pitanje novinara o pretnjama iz Hrvatske, a koje se odnose na uslovljavanje podrške na putu Srbije ka EU, Vučić je juče rekao da šta god neko u okruženju radio, Srbija želi dobre odnose i dodao je da srpski brod sigurno plovi i tako će da nastavi.

Na pitanje koliko ima osnova "hrvatsko sprečavanje našeg ulaska u EU", Vučić je rekao da je zakon o kojem Hrvati govore donesen 2003. godine i da je na osnovu njega Srbija uhapsila odgovorne za zločine na Ovčari i u Srebrenici.

"Ne razumem uvek sve, a ako neko misli da tako treba da vodi politiku, ja to neću. Dok sam premijer još ovih 16-17 dana, takvu politiku nećemo voditi", naveo je premijer.

Ministar spoljnih poslova Miro Kovač rekao je ranije danas da Hrvatska očekuje da se Brisel izjasni o tome kako misli da ugradi kriterijume koje Srbija mora da ispuni u pregovorima o članstvu u EU i ponovio stav da Beograd mora da ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine i obezbedi prava hrvatske manjine u Srbiji.

KURC: AUSTRIJA ZA DALJI NAPREDAK SRBIJE!

Austrija se zalaže za dalji napredak u procesu pristupanja Srbije EU, ističe ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc.
On je, upitan da li zvanični Beč lobira kod Hrvatske da ne blokira otvaranje daljih poglavlja sa Srbijom, rekao da je Austriji od velikog značaja verodostojna perspektiva članstva u EU za zemlje zapadnog Balkana.
„Dalje približavanje EU, tako i više stabilnosti i blagostanja, je u našem neposredom interesu“, naglasio je Kurc u izjavi Tanjugu.

POPOV: HRVATSKA ŽELI DA POKAŽE UCENJIVAČKI KAPACITET

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov rekao je da se stav Hrvatske koja ni danas nije dala zeleno svetlo za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima EU i Srbije očekivan jer ona želi da pokaže svoj ucenjivački kapacitet.
"Oni žele da pokažu ucenjivački kapacitet i mi možemo očekivati nove nevolje", rekao je Popov u izjavi Tanjugu.

Da razlog nije zakon o univerzalnoj jurisdikciji, našao bi se neki drugi, smatra on.
Popov kaže da ne zna da li će nakon ovog uslediti pritisak na Hrvatsku da malo popusti, jer je ta vlada, kako smatra, "suviše otišla udesno i gradi svoju politiku na tvrdoj ruci prema susedima, pokazujući mišiće",
"Nije se dogodilo očekivano, da će kad prodje kampanja, kad se stišaju strasti, dve patriotske opcije u Srbiji i Hrvatskoj lakše dogovarati i da će odnosi krenuti uzlaznom linijom. Naprotiv", kaže Popov.

On ukazuje da ima i previše otvorenih pitanja, poput pitanja granica i nestalih, kao i imovinskog pitanja građana, koja je trebalo ranije rešavati.

PASTOR: NE RAZUMEMO ZAŠTO HRVATSKA BLOKIRA POGLAVLJE 23

Savez vojvođanskih Mađara je sa nerazumevanjem primio informaciju da je Hrvatska, vezano za pitanje procesa pristupanja Srbije EU, blokirala pregovore o otvaranju poglavlja 23, koje sadrži veoma važna pitanja za nacionalne zajednice, izjavio je lider SVM Ištvan Pastor.

Ovo je, dodao je Pastor, posebno zapanjujuće zbog toga što je hrvatska nacionalna zajednica bila veoma kooperativna kod izrade Manjinskog akcionog plana, koju je Vlada Srbije usvojila 3. marta 2016. godine, i koji na dugoročnu stazu, do dana pristupanja Uniji, propisuje šta Srbija treba da uradi po pitanju manjinskih nacionalnih zajednica.

"Poznato je da u izradi posebnog Manjinskog akcionog plana, pored legitimnih predstavnika Hrvata, učestvovali i legitimni predstavnici Mađara putem Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine. Manjinski akcioni plan je posle višemesečnog procesa usklađivanja podržao i usvojio i Nacionalni savet hrvatske nacionalne manjine", podsetio je Pastor.