Jedan od ključnih zahteva Hrvatske, za koji traži i da se ugradi kao merilo Srbiji u pristupnim pregovorima s EU u poglavlju 23, onom o pravosuđu i pravima, je modifikacija zakona o nadležnostima “organa vlasti Srbije u procesuiranju ratnih zločina”.

Ovih je dana to pitanje dobilo veću pažnju javnosti jer je Hrvatska, time što nije dala suglasnost na usvajanje izveštaja Komisije o merilima za otvaranje tog poglavlja, zapravo blokirala napredak tog istog poglavlja, što se u javnosti predstavlja kao hrvatska blokada puta Srbije prema EU.

Pitanje je dodatno izazvalo tenzije jer se Srbija nalazi u predizbornoj kampanji.

Međutim, o tom pitanju već se dugo komunicira na relaciji Evropska komisija - Hrvatska, ali postoje nesuglasice. Hrvatska je Komisiji jasno dostavila svoje argumente zašto takav zakon smatra neprihvatljivim. Ali Komisija je, nakon što je saslušala i Srbiju koja je isto tako EU dostavila svoje argumente, zapravo odbacila hrvatske primjedbe. To je jasno i iz non-papera, do kojeg je došao i "Jutarnji list", koji je pripremila Evropska komisija o hrvatskim argumentima o neprihvatljivosti nekih odredbi spomenutog srpskog zakona.

Bez obzira na sve hrvatske argumente, Evropska komisija smatra da međunarodno pravo ne sprečava bilo koju državu da svoju jurisdikciju proširi i takozvanom ekstrateritorijalnom jurisdikcijom ili “univerzalnom jurisdikcijom”. Taj zakon, prema mišljenju Evropske komisije, “ne predstavlja kršenje suvereniteta dotične države” niti predstavlja mešanje u unutrašnje poslove te države. Evropska komisija čak navodi da bi, i kad bi Srbija ukinula odredbe o operativnom delu gde se spominje nadležnost nad teritorijem bivše Jugoslavije, i dalje na osnovu univerzalne jurisdikcije mogla suditi hrvatskim državljanima za zločine počinjene na hrvatskoj teritoriji.

Komisija smatra da bi dve države same trebalo svaki slučaj sukoba oko jurisdikcije rešiti međusobnom saradnjom. Ovih dana traju konsultacije između Hrvatske i Evropske komisije, ali i s drugim državama članicama, kako bi se pronašao način da se proces pokrene i Srbija otvori poglavlje 23. Hrvatska veruje da bi neki od njenih zahteva trebalo biti i merila EU prema Srbiji u ovom poglavlju, bilo kao “prelazna merila” koja se sada uvode ili kao merila za zatvaranje.