„Alo!“ je istražio za vas na koji način možete da stignete tamo.

U Ministarstvu zdravlja kažu da uslove lečenja naših pacijenata u inostranstvu strogo propisuje Pravilnik o uslovima i načinu upućivanja osiguranih lica na lečenje u inostranstvo.

Imaš pravo da...

Koja su naša prava? Da li neko sme da vas vrati iz Doma zdravlja, a da vas ne pregleda? Da li policajac može da vam uđe u kuću? Da li banka ima pravo da traži sve vaše lične podatke? Na kojim mestima pokazujete ličnu kartu, a na kojima nemaju pravo da vam je traže? Sigurni smo da nas je mnogo koji ne znamo odgovore na ta pitanja. Zato „Alo!“ istražuje sve što ste hteli da znate, a niste imali koga da pitate. Čitajte o tome svake nedelje u našim novinama.

- Pre odlaska, pacijent mora da ima pozitivno mišljenje lekara specijaliste, a konačnu odluku daje komisija RFZO. Pacijentu se izuzetno može odobriti lečenje van granica Srbije na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, ako se ne mogu uspešno lečiti u Srbiji. Uslov je da u zemlji u koju se upućuje postoji mogućnost za uspešno lečenje tog oboljenja, stanja ili povrede. Oboleli moraju da imaju mišljenje stručnog konzilijuma na posebnom obrascu, zahtev za lečenje u inostranstvu i medicinsku dokumentaciju o lečenju u zemlji.

Takođe, ocenu specijalne komisije koja utvrđuje ispunjenost uslova, način lečenja u inostranoj zdravstvenoj ustanovi i vreme neophodno za lečenje, da li je potreban pratilac ili stručni pratilac, odnosno davalac organa ili tkiva i koliko dugo je potrebno da on boravi u inostranstvu. Tu nije kraj, jer je neophodna i saglasnost inostrane zdravstvene ustanove o prijemu pacijenta s tačno utvrđenim datumom - navode u Ministarstvu i preciziraju da van granica mogu da se leče svi kojima je otkazao bubreg, ali i:

- Pacijenti kojima je otkriven maligni melanom u oku, najzloćudniji rak kože, koji može da se leči samo konstantom zračnom terapijom ili im je pronađen duboki tumor u mozgu koji je metastazirao. Pravilnik je predvideo i listu od sedam grupa bolesti čije lečenje plaća RFZO. To su specifične bolesti srca i krvnih sudova, pojedine onkološke bolesti i bolesti krvi, aneurizme ili prošireni krvni sudovi u mozgu i epilepsija koja može da se leči hirurškim putem, otkazivanje bubrega, bolesti jetre, presađivanje pluća. Osim činjenice da je lečenje u Srbiji nemoguće, mora da postoji i mišljenje zdravstvene ustanove u kojoj se pacijent dosad lečio o tome da li su iscrpljene sve mogućnosti - kažu nadležni.

Gde možeš da se lečiš?

Postoji lista zdravstvenih ustanova u inostranstvu u koje RFZO šalje pacijente. Na toj listi trenutno je 57 bolnica, uglavnom iz evropskih zemalja, ali ima nekoliko američkih i izraelskih. Komisija koja odlučuje o slanju na lečenje može, međutim, da predloži i neku ustanovu koja nije na ovoj listi.

Nemate pravo ako ste...

Osiguranici koji su otišli na lečenje u inostranstvo, a da nisu tamo upućeni u skladu sa Parvilnikom, nemaju pravo na naknadu troškova lečenja i kontrolnog pregleda iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Izuzetni slučajevi

U izuzetnim slučajevima na lečenje u inostranstvo mogu se uputiti pacijenti oboleli od kardiovaskularnih bolesti za koje su u zdravstvenim ustanovama u Srbiji utvrđene liste čekanja, i to za: revaskularizaciju miokarda (bajpas), implantaciju veštačke aortne valvule, implantaciju veštačke mitralne valvule, implantaciju veštačke trikuspidalne i plućne valvule, implantaciju veštačkih valvula kod infektivnog endokarditisa, reimplantaciju veštačkih valvula