Ovim rešenjem od 22. marta Ministarstvo je potvrdilo odluku Agencije za restituciju da Dvorski kompleks na Dedinju, kao zaštićeno kulturno dobro, ne bude dat naslednicima kralja Aleksandra, niti finansijski nadoknađen.

- Pokrenuli smo upravni spor jer je doneto rešenje kojim nije predviđeno obeštećenje kraljevske porodice. Znamo da su drugi građani koji su u postupku restitucije odbijeni iz sličnih razloga, upućeni na moguću novčanu nadoknadu - kaže jedan od zastupnika dinastije, advokat Dušanka Subotić Homen.

Zakon o vraćanju oduzete imovine kaže da se "ne vraća pravo svojine na dvorskom kompleksu, čiji se status određuje posebnim zakonom..." To, zaključuju podnosioci tužbe, ne isključuje obeštećenje, već samo vraćanje u naturi.

Po rečima advokata, Agencija za restituciju i Ministarstvo finansija povredili su Ustav, koji kaže da su svi građani jednaki.

- Ispalo je da Karađorđevići, koji su nam stvorili državu, nisu ravnopravni sa ostalima. Time je povređena i Međunarodna konvencija o ljudskim pravima - napomenula je Subotić Homenova.

Advokat Zoran Živanović nada se da će Upravni sud poništiti rešenje Ministarstva finansija i naložiti da se postupak pred Agencijom za restituciju privremeno obustavi dok se ne donese poseban zakon o Belom dvoru.

- U suprotnom, uložićemo usavnu žalbu, a zatim se obratiti i Evropskom sudu u Strazburu - poručuje Živanović.

Podnosioci tužbe navode da po zakonu kulturna dobra mogu biti i državna, ali i privatna, a članom 14. Zakona o kulturnim dobrima propisano je da dobra u rukama države mogu biti i otuđena. Karađorđevići upozoravaju da bi država mogla da proda dvorski kompleks koji se nalazi na 15 hektara zemljišta na atraktivnoj lokaciji, za više desetina miliona evra. A za eventualno obeštećenje starih vlasnika oni bi morali da izdvoje maksimum pola miliona evra.