Razlog je jednostavan - svaki mesec u poslednjih pola godine obeležilo je bar jedno teško krivično delo koj je počinio tinejdžer. Zbog sve češćeg učešća mlađih od 18 godina u raznim krivičnim delima, a posebno zbog brutalnih ubistava za koja je gotovo nemoguće poverovati da ih čine deca, u mnogim zemljama vodi se oštra polemika o spuštanju granice krivične odgovornosti.

Izmenjen zakon o maloletnim počiniocima krivičnih dela prošao je javnu raspravu krajem januara. Izbori su omeli njegovo usvajanje, pa se sad čeka, kako kaže jedan od autora prof. Milan Škulić, da ministarstva, po formiranju nove vlade, daju o njemu mišljenje. Tada će nacrt prerasti u predlog i biće upućen novom kabinetu, pa poslanicima.

Realno je očekivati da će njegova primena početi tek na jesen ili možda od 1. januara.

Nacrt ne predviđa spuštanje granice za krivičnu odgovornost maloletnika, ali predviđa duže kazne. Oni će i dalje do četrnaeste godine biti krivično neodgovorni, i u slučaju da nešto počine, s njima će vaspitano raditi škola i socijalna ustanova. Ako je delo teže, biće im, kao i dosad, izrečen stroži nadzor roditelja ili centra za socijalni rad.

Pošto je osnovno obrazovanje obavezno, maloletnog delikventa niko ne može da ispiše iz škole, a jedina kazna mu je ukor i jedinica iz vladanja. Od 14. godine maloletnici mogu biti smešteni u Vaspitno-popravni dom u Kruševcu. Minimalna kazna će ubuduće biti godina dana umesto šest meseci, kao što je bilo do sada, amaksimalna pet godina , umesto četiri. Stariji maloletnici koji su izvršili teško krivično delo kakznu do deset godina služiće u maloletničkom zatvoru u Valjevu.

Novim propisima pojednostavljuje se i skraćuje sudski postupak, a sudija će u startu odrediti kolika je najviša moguća kazna. Ona može biti smanjena samo ukoliko se maloletnik dobro vlada. Do sada je kazna bila klizna i zavissila je isključivo od procene vaspitača. To je, kaže Škulić, dleovalo destimulišuće na osuđene.

Maloletni delinkventi ubuduže više neće ići u ustanove za vaspitanje i obrazovanje poput "Vase Stajića", već samo u vaspitno popravne domove i maloletničke zatvore.

Sudski postupak biće efikasniji i brži, a za većinu počinjenih dela presudu će donositi sudija pojedinac. Ako sud izriče kao meru dom ili zatvor, postupak je dvostepen. Zbog dosadašnje obavezen dvostepenosti, postupak je ponekad trajao toliko dugo da su maloletnici stigzali u zavod kad navrše već 18 godina.

- Nismo se odlučili za spuštanje donje granice za maloletne počinioce krivičnih dela jer smatramo da je to populistička mera koja ništa suštinski ne menja. Mlađi od 14 godina bi ionako podlegali merama koje su u domenu socijalne zaštite, kao i do sada, pa zašto ih bespotrebno uvlačiti u krivični postupak - kaže Škulić i dodaje da većina dela koja počine maloletnici su imovinska.