Gradonačelnik Los Anđelesa Erik Garketi "progurao" je kroz Gradsko veće zakon koji zahteva da najvrednije građevine budu što pre ojačane kako bi mogle izdržati jače podrhtavanje.

"San Andreas je poput napete puške. Situacija kod tog dela tla jeste takva da bi vrlo lako moglo doći do velikih potresa u Kaliforniji", navodi Tomas Džordan, direktor Centra za potrese južne Kalifornije.

Poslednji veliki zemljotres jačine 7.9 stepeni po Rihteru pogodio je južnu Kaliforniju davne 1857. godine. Od onda se tektonske ploče kreću brzinom od oko 5 centimetara godišnje. To znači da je tokom 159 godina došlo do pomeranja od 7.95 metara, dok se Pacifička ploča pomera u severozapadnom smeru uz Američku kontinentalnu ploču.

Svaki dodatni centimetar stvara pritisak na stene ispod zemljine površine, objašnjavaju seizmolozi.

Potres od osam stepeni po Rihteru u južnoj Kaliforniji mogao bi biti mnogo razorniji od potresa u Nortridžu 1994. godine. Od tog zemljotresa stradalo je 60 ljudi.

Geološka služba SAD 2008. godine upozorila je da bi potres snage 7.8 Rihtera "koji bi se dogodio u južnom delu raseda San Andreas, rezultirao sa najmanje 1.800 mrtvih, 50.000 povređenih, te materijalnom štetom od 200 milijardi dolara".

U međuvremenu, situacija je sve opasnija i na pacifičkom severozapadu, pošto je to područje oko aktivnog vulkana na planini Sveta Helena u poslednjih nekoliko sedmica pogodilo čak 130 slabijih potresa, što je znak povećane opasnosti od velike erupcije.