Srbija se vratila privrednom rastu 2015. godine, uprkos programu fiskalnog prilagođavanja, navodi se u dokumentu.

BDP Srbije je porastao 0,7 odsto 2015, zasnovano na niskoj osnovi posle poplava 2014, i podstaknuto povećanim privatnim investicijama i porastom izvoza. Niže cene nafte i monetarno popuštanje takođe su podstakli oporavak.

Glavni podstrekači rasta 2016. i 2017. nastaviće da budu privatne investicije, podržane postepenim oporavkom potrošnje, navodi EBRD.

Kako se dodaje u dokumentu, postoji mogućnost revizije projekcije rasta na gore (uz potencijalno dodavanje između jedan i jedan i po procentni poen na prognozu rasta za 2017. godinu) zbog mogućnosti povećanja proizvodnje u nedavno privatizovanoj železari, gde je novi kineski vlasnik najavio ambiciozne investicione i proizvodne planove.

Kako se navodi, srednjoročne perspektive su povoljne ali će zavisiti od ritma reformi koje su potrebne da se dalje poboljša investiciona klima, podrži rešavanje loših zajmova i restrukturiranje firmi da bi se deblokirao rast kredita i ubrzalo sprovođenje velikih infrastrkturnih projekata.

Projektovani privredni rast Srbije i dalje je najniži u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana koje posmatra EBRD.

Tako banka predviđa da će privreda Albanije porasti 2,4 odsto ove godine i 2,9 odsto 2017, u BiH će porasti 3,0 odsto 2015. i isto toliko 2017, Makedonija će zabeležiti rast BDP-a od 3,2 odsto 2016, i 3,5 odsto 2017, Kosovo, koje se gleda odvojeno u izveštaju EBRD-a, imaće rast od 3,0 odsto ove godine i 3,5 odsto 2017, dok će privredna aktivnost Crne Gore porasti na 4,0 odsto ove godine i usporiti na 3,0 odsto 2017.

Za celu oblast Jugoistočne Evrope, koja obuhvata pored Zapadnog Balkana i Grčku, Rumuniju, Bugarsku i Kipar, EBRD je naveo da je rast 2015. bio skroman s ponderisanim prosekom od 2,2 odsto i znatnim razlikama među pojedinim zemljama.

Sve zemlje u regionu Jugoistočne Evrope registrovale privredni rast, osim Grčke koja je imala pad od 0,2 odsto 2015.

Za 2016. za ovaj region predviđa se prosečan privredni rast od 2,4 odsto i dalji rast od oko 3,0 odsto 2017. godine, podstaknut širokom osnovom rasta u celom regionu, uključujući i u Grčkoj, navodi se u izveštaju.