Nakon završetka rata na ovim prostorima Zapad je procenio da je još rano za razbijanje SR Jugoslavije, zbog čega je 2. novembra 2000. našu zemlju ponovo primio u UN. Đukanoviću nije dozvoljeno otcepljenje, ali su počeli iscrpljujući pregovori najviših saveznih i republičkih premijera o budućim odnosima Srbije i Crne Gore“, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za „Nedeljnik“ Dragan Jočić, potpredsednik DSS-a, a u vreme pregovora o odnosima Srbije i Crne Gore jedan od glavnih aktera u pokušaju da se spreči cepanje zajedničke države.

Jočić je ispričao kako je Evropska unija kao rešenje predložila Beogradski sporazum, koji je bio okvirni dokument na osnovu koga bi se preuredila zajednička država, kao i da se u toku pisanja Ustavne povelje, ni EU ni Venecijanska komisija „nisu trudile da ukažu na rešenja koja bi bila u skladu sa pozitivnom evropskom praksom“.

„Dok je pisana Ustavna povelja, sve se činilo da se omalovaži rad Ustavne komisije i da se čitav posao obesmisli. Srpska vlada koju je činio DOS, a u kojoj nije bio DSS-a, verbalno je bila za zajedničku državu, ali je činila sve da zajedno sa crnogorskom vladom sruši izradu Ustavne povelje. Kada je konstituisana Državna zajednica, počinje da opada interesovanje Unije za njeno funkcionisanje i ostvarivanje ciljeva iz Beogradskog sporazuma. Tako je i otvoren prostor za stalno kršenje Ustavne povelje“, ispričao je Jočić za „Nedeljnik“.

Odlučio je somelijer

„Zanimljivo je da je do tada za sve sporazume kojima se stvarao i regulisao državni status SCG EU angažovala svog visokog predstavnika, a oko ovako važnog pitanja, njenog opstanka, koje je imalo geopolitičke posledice, upotrebila svoje najniže činovnike. Oba iz malene Slovačke. Prvi je bio iz ministarstva inostranih poslova Lajčak, a drugi pesnik prevodilac i poznati somelijer František Lipka. Ovaj drugi je kao predsednik referendumske izborne komisije reagovao samo jednom, i to sat po zatvaranju glasačkih mesta kada je upotrebio svoj ’zlatni glas’, u korist nezavisnosti“, rekao je Jočić.