Govoreći na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, Obradović je obrazložio odluku Višeg suda u Beogradu prema kojoj nisu ispunjeni zakonski uslovi za postupanje po nalogu Tribunala za hapšenje i izručenje Petra Jojića, Vjerice Radeta i Jove Ostojića optuženih za nepoštovanje tog suda u postupku koji se u Hagu vodi protiv lidera Srpske radikalne strane Vojislava Šešelja.

Obradović je ukazao da je nalog za hapšenje izdat dva meseca nakon puštanja Šešelja na privremenu slobodu (u januaru 2015. godine), i da je sprska vlada zbog rizika po nacinalnu bezbednost, imajući u vidu sve relevantne okolnosti i analize, procenila da ispunjenje naloga Tribunala treba da se odloži.

On je u tom kontekstu podsetio na slučaj Ševketa Kabašija koji se pred sudom pojavio tek četiri godine nakon što je Trbinal izdao nalog za njegovo hapšenje. Podsetioje i da je srpska vlada predlagala da se protiv okrvljeniih radikala postupak sprovede pred domaćim pravosuđem, što je Trbinal odbio.

Kada je vlada odlučila da nastavi sa postupanjem po nalogu, Ministarstvo pravde je prosledilo slučaj Višem sudu, koji je prema Zakonu o saradnji s haškim tribuinalom naldežan da odluči da li su ispunjeni uslovi za izručenje, ukazao je Obradović.

Viši sud u Beogradu je, kako je naveo, prvi put u istoriji saradnje Srbije sa Trbinalom 18. maja zaključio da nisu ispunjeni uslovi za hapšenje i izručenje okrvljenih Petra Jojića, Vjerice Radeta i Jove Ostojića, jer Zakon o saradnji s Hagom utvrđuje obavezu Srbije da isporučuje samo okrivljenjene za najteže ratne zločine, genocid i zločine protiv čovečnosti, a ne i zbog nepoštovanja suda.

U tom kontekstu, Obradović je podsetio Savet bezbednosti i na dopis ambasade Francuske u Hagu upućen Tribunalu 27. decembra 2011, kojim je odbijeno izručenje nekadašnje portparolke hapškog tužilaštva Florans Artman, optužene za nepoštovanje suda, što je slučaj i s radikalima.

"Francuska nema pravni osnov na raspolaganju koji bi joj omogućio da postupi po zahtevu za hapšenje gospode Florans Artman i njeno prebacivanje u Tribunal", navodi se u tom dopisu koji je citirao Obradović.

Prema njegovim rečima, odluka srpskog suda ni na koji način ne iskljucuje odlučnost Srbije da nastavi da sarađuje sa Tribunalom na najaktivniji način.

"Mi ne smemo da budemo obeshrabreni u našim naporima koji treba da dovedu do pomirenja i saradnje a to obuhvata i suđenja pred domaćim sudovima onima koji su odgovorni za zločine. Žrtve neće biti zaboravljene i ne sme se dozvoliti da se zločini ponove", rekao je Obradović.

On je takođe podsetio da je Vlada Srbije postupila po nalozima za hapšenje dvojice optuženih pred Tribunalom Jovice Stanišića i Franka Simatovića, kojima je ukinuta prvostepena oslobađajuća presuda tog suda.

To su bili prvi nalozi za hapšenje od vremena hapšenja poslednjih optuženih Ratka Mladića i Gorana Hadžića, napomenuo je Obradović konstatujući da se te važne informacije nisu našle u izveštaju glavnog tužioca Tribunala.

Specijalni predstavnik Vlade Srbije obavestio je Savet bezbednosti da je Srbija nedavno usvojila i Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina koja je usmerena na jačanje efikasnosti domaćih procesa za ratne zločine i promociju regionalne saranje u toj osetljivoj oblasti.

"To je odraz posvećenosti moje Vlade na odgovornost za osnovne međunarodne zločine, bez obzira na nacionalni, etnicki ili verski status pocinioca ili žrtve", naveo je Obradović i napomenuo da Srbija s pravom očekuje da i ostale države bivše Jugoslavije imaju iste ciljeve i da deluju u skladu sa principima međunarodnog humanitarnog prava.

U tom smislu Obradović je Savet bezbednosti podsetio da je Hrvatska donela samo jednu pravosnažnu presudu za zločine nad Srbima izvršene u akciji "Oluja" 1995, uprkos tome što su i Haški tribunal i Međunarodni sud pravde našli da su nad srpskim civilnim stanovništvom vršena ubistava, dela protiv čovečnosti i okrutno postupanje tokom i nakon operacije Oluja.

Osim toga on je ukazao i na pokušaje Hrvatske da utvrdi nekažnjivost za svoje državljane kada su u pitanju ratni zločini, a što je u svom izveštaju potvrdio i haški tužilac.

Povodom kritika upućenih na neizbor novog tužioca za ratne zločine u Srbiji, Obradović je naveo da je u toku novi krug izbora, dok u međuvremenu srpsko tužilaštvo za ratne zlocicne nastavlja da bude u potpunosti operativno pod vođstvom prvog zmenika tužioca.

On je ukazao da je u Srbiji od početka 2016. godine potvrđeno osam optužnica protiv 15 optuženih za ratne zločine, što znači da će uskoro početi suđenja.