Spasovdanska litija na čijem čelu je Jerusalimski krst, a iza njega barjak grada Beograda iz 1938. godine, krenula je iz Ulice admirala Geprata, do Kneza Miloša, Kralja Milana, Knez Mihailovom, Pariskom ulicom, Kneza Sime Markovića, Pop Lukinom, Brankovom, Kraljice Natalije do Vaznesenjske crkve i Admirala Geprata.

Prvo stajanje, kako je najavljeno, bilo je kod Terazijske česme, drugo kod Saborne crkve, dok je treće i poslednje stajanje bilo u dvorištu Vaznesenjske crkve.

Litiji je prethodila liturgija u Vaznesenjskoj crkvi koju je služio patrijarh srpski Irinej. Liturgiji su prisustvovali pomoćnik gradonačelnika Beograda Borko Milosavljević, koji je ovogodišnji domaćin slave i zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović.

Tokom litije održane su tri molitve - molitva za život i zdravlje Beogradjana kod Terazijske česme, molitva za mir i blagostanje kod Saborne crkve i molitva za pomen svim žrtvama koji su živote dali za očuvanje i slobodu Beograda u dvorištu Vaznesenjske crkve.

Nakon unošenja ikone, žita i kolača u Skupštinu gradu, Milosavljević je, uz prisustvo službenika grada Beograda i Protokola, upalio slavsku sveću i kandilo, a svečani prijem zakazan je za 17 sati.

Domaćin slave je ranije rekao da je slava lepa prilika da se svi okupe, kao i da je poruka krsne slave da nada nikada ne umire.

Od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prestonicu, u čast obnove i napretka grad je kao svoju krsnu slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan.

Današnji način proslave gradske slave uobličen je 1862. godine, a pošto nije slavljena od 1946. godine, obnovljena je 1992. godine.

Vaznesenje Gospodnje slavi se 40 dana nakon Uskrsa, a povodom Spasovdana Alo! vam danas poklanja ikonu.