Naime, tokom nevremena koje je besnelo širom Srbije prethodnih dana, najviše su od grada stradali region Arilja i Užica, i to uglavnom mesta gde su malinjaci. Iako su ispaljivane prtotivgradne rakete, očito nije bilo dovoljno, te je u malinjacima ostala pustoš.

- Taman smo se hvalili da ćemo imati rod ove godine od oko 100.000 tona malina na ukupno 15.000 hektara i da ćemo ponovo biti u vrhu svetskih proizvođača i izvoznika, no grad je sada uništio velike količine malina. Prema prvim procenama, uništeno je sigurno najmanje 30 do 40 odsto roda, odnosno oko 40.000 tona malina. U pitanju je šteta od oko 40 miliona evra! - ističe za „Alo!“ Branislav Gulan, član Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

Pritom se u Srbiji osigurava samo oko osam odsto njiva, te je šteta nenadoknadiva.
- Mi danas u Srbiji po stanici imamo samo u proseku šest raketa, a pritom nam nedostaju i strelci. Da ne pričamo o tome da često ispaljene protivgradne rakete ne završe u oblacima, već ko zna gde, a nekada čak i pogode nečiju kuću. A štete od grada su ogromne.

Primera radi, na jednom hektaru kupusa koji je uništen, čak 1,5 milion dinara je šteta, a samo da se zameni plastenik, odnosno najlon na njemu, potrebno je oko 100.000 dinara - upozorava Gulan.

Zbog svega je juče reagovao i sindikat „Sloga“, koji je pozvao državne organe da hitno pokrenu sve potrebne mere za revitalizaciji i jačanje kapaciteta protivgradne zaštite na teritoriji čitave Srbije i da ulože značajniju sumu novca u nabavku novih sistema protivgradne zaštite jer su postojeći neefikasni.

- Ovo nevreme, koje danima pustoši Srbiju, pokazuje da osim metereoloških merenja i bojenja alarma u kolorite nismo sposobni ni za šta drugo. Treba li da nam se dogodi neka veća katastrofa poput grada veličine fudbalske lopte da bi odgovorni u državi najzad shvatili problem klimatskih promena i važnosti protivgradne odbrane - rezignirano su poručili iz sindikata.

 

Vozači nagrabusili

Štetu od nepogoda nisu pretrpeli samo poljoprivrednici, već i vozači, jer je grad uništio stakla na brojnim kolima. - Redovno auto-osiguranje ne pokriva štete na vozilima koje su nastale usled vremenskih nepogoda. Čak ni „kasko osiguranje“ ne pokriva ovu vrstu štete, osim ako ona nije dodata u osiguranje. Takođe, ukoliko je nekome drvo koje se nalazi na javnoj površini, pa je za njego zaduženo „Gradsko zelenilo“, palo na kola, može da naplati štetu od njih samo ako se dokaže da je drvo palo zbog bolesti i slično - objašnjava Damir Okanović, direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja.