Nakon izglasavanje nepoverenja premijeru Tihomiru Oreškoviću, pada vlade i odlaska Tomislava Karamarka sa čelne pozicije u najuticajnijoj vladajucoj HDZ, u Hrvatskoj se sve češće spominje mogućnost formiranja velike koalicije te stranke i SDP-a Zorana Milanovića u septembru, pošto budu održani vanredni parlamentarni izbori.

Vanredni parlamentarni izbori će najverovatnije biti održani 4. septembra, a zagrebački "Jutarnji list" podseća da se u Hrvatskoj već godinama priča o velikoj koaliciji između HDZ-a i SDP-a po uzoru na neke druge evropske zemlje u kojima taj politički eksperiment uspešno traje, ali da do toga nikada nije došlo.

Poslednjih sedmica o tome se sve češće govori jer politička kriza u strankama, ali i dugogodišnja recesija uticali su na to da je danas gotovo nemoguće naći nekoga u političkim i ekonomskim krugovima ko bi se u neslužbenim razgovorima tome protivio, navodi ovaj zagrebački dnevnik.

Ne isključuje se ni pritisak međunarodnih institucija i kreditnih agencija da HDZ i SDP dogovore "crveno-plavi" savez za stabilnu vladu.

Sada to, piše list, zvuči kao nerealna priča, ali ko zna..., konstatuje list.

Pobornika u javnosti za tu priču ima i među HDZ-ovcima i među SDP-ovcima, a s promenom na čelu HDZ-a čini se da takav scenarijo sada nije sasvim isključen.

HDZ i SDP se lako dogovore kada je nešto u interesu obe stranke, što se u bliskoj prošlosti najbolje moglo videti kod izbora sudija Ustavnog suda.

Politički analitičar s Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, Berto Šalaj smatra da će pre stvaranja velike koalicije biti pokušaja različitih kombinacija kako bi se ona izbegla.

U tom slučaju, smatra Šalaj, biće zanimljivo posmatrati biračko telo HDZ-a i SDP-a, odnosno da će oni na to reagovati.

U Evropi, kaže, postoje različiti slučajevi.

Levica i desnica u Nemačkoj s velikom koalicijom nije izgubila biračko telo, dok je na primer u Grčkoj ta priča bila neuspešna, pa je Pasok (pandan SDP-u) gotovo nestao, a zamenila ga je, tada se činilo, radikalna Siriza i objašnjava Šalaj i dodaje:

"To možda ne bi bilo loše, da se u jednom roku odrade sve potrebne reforme i da na taj način izađemo iz političke krize. Međutim, tu postoji i opasnost za stranke. Pre svega za SDP, jer je njihovo biračko telo zahtevnije, i nisam siguran kako bi reagovalo, čime bi se otvorio prostor za neku levu alternativu, poput španskog Podemosa".

Šalaj misli da bi HDZ-ovo biračko telo lakše podnelo, jer oni imaju dosta čvrstu bazu.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra pak da su takve koalicije teško ostvarive u zemljama na granicama EU.

"Problem je što su u tim zemljama, kao i u Hrvatskoj, najveće stranke zbog istorijskog nasleđa više utemeljene ideološki u smislu vlastitog identiteta, a ne u smislu odnosa prema, na primer, radu, kapitalu, globalizaciji, društvenim problemima, ekologiji... Pa je njihovo spajanje u veliku koaliciju bitno otežano jer razbija osnovni kamen temeljac identifikacije tih stranaka", smatra Lovrinčević.

On veruje da će, ako rezultat bude sličan kao i na prošlim izborima, doći do pritiska stranih zvaničnika da dođe to takve koalicije.

"Sve će zavisiti od ishoda izbora. Ako jedna stranka sastavi većinu s tim trećim putevima, to će opet biti nestabilna vlada u kojoj se mogu opet pojaviti čudni zahtevi poput nestranačkog premijera. Prednosti bi bila ta da se dogovori nekoliko ključnih reformi koje će se odraditi, međutim, postoji i rizik da birači tim velikim strankama okrenu leđa, pa opet dođe do još većeg usitnjavanja na političkoj sceni i implozije", rekao je Lovrenčević.

Franjo Gregurić, bivši HDZ-ov premijer nekadašnje vlade nacionalnog jedinstva, veliki je zagovornik velike koalicije, što je nedavno potvrdio u intervjuu "Jutarnjem listu".

S iskustvom premijera jedne takve vlade s početka 90-ih smatra da će to do nas doći kad-tad.

Nacionalni ciljevi su tada, kaže Gregurić, ostvareni, no sada je ekonomija u krizi i Hrvatskoj je više nego ikad potrebna koalicija između HDZ-a i SDP-a.

"Uveren sam da će u narednih četiri do najkasnije osam godina doći do saradnje danas dveju najsuprotstavljenijih stranaka, i to prvenstveno na programima, jer i jedna i druga stranka imaju u svom programu tržišnu ekonomiju i socijalnu pravdu. Razlike su minimalne. Pre svega bi trebalo naći zajednički jezik već danas na programu demografske obnove Hrvatske", rekao je tada Gregurić.
Na sličnim je tezama i analitičar Slaven Letica, koji je nedavno već i dao ime toj velikoj koaliciji - Vlada razvojnog zajedništva (VRAZ).

" Velike koalicije su u načelu neželjena deca demokracije, međutim, u izuzetno teškim situacijama su nužno zlo da se pokušaju rešiti neki sistemski strukturni i drugi problemi. Siguran sam da je i u Hrvatskoj to moguće", uveren je Letica.