Za premijerom slede predsednik Srbije Tomislav Nikolić (242) i prvi potpredsednik vlade Ivica Dačić (225), pokazale su najnovije analize časopisa Medijametar.

Najviše tekstova o Vučiću bilo je u listu Danas (140), dok je najmanje u listu Alo! (64).

Urednik izdanja Velimir Ćurgus Kazimir podsetio je da se analiza štampanih medija odnosi na period kampanje i da 37 odsto svih tekstova koji se odnose na Vladu Srbije ima za aktera Aleksandra Vučića.

Kao i u poslednjem kvartalu za prošlu godinu u izveštaju se navodi da je najveći procenat pozitivnih tekstova o Vučiću objavljeno u listu "Alo", dok je najviše negativnih u listu "Danas".

Uočen je i znatno veći broj negativnih tekstova o premijeru Vučiću, skoro 40 odsto više u odnosu na prošli kvartal.

Od ministara u vladi, u ovom kvartalu najviše negativnih tekstova je napisano o Ivici Dačiću (28), zatim slede Nebojša Stefanović (15) i Zorana Mihajlović (11), dok je najbolje predstavljen ministar Rasim Ljajić sa 100 odsto neutralnih tekstova.

Od opozicionih lidera najviše naslovnih strana imali su Boris Tadić (188), Bojan Pajtić (184) i Vojislav Šešelj (143) i najveći procenat negativnih tekstova ima Pajtić, zatim sledi Sanda Rašković Ivić i Čedomir Jovanović, dok je najveći procenat neutralnih tekstova zabeležen kod Borisa Tadića.

Medijska analitičarka Danica Laban kaže da, osim u "Danasu", većina izveštaja u drugim medijima nema balans, da su pisani jednostrani tekstovi bez mišljenja druge strane.

Većina objavljenih tekstova osmišljena je u redakcijama, a štampani mediji su se najviše bavili političkim temama, dok je privreda bila druga po zastupljenosti, rekla je Laban.

Kad je reč o inostranim političarima, štampani mediji najviše tekstova su objavili o Vladimiru Putinu (111), što je dvostruko više od Angele Merkel (61) i skoro trostruko više od Baraka Obame (44).

O odnosu Srbije prema Rusiji napisano je dva puta više tekstova nego o odnosu Srbije prema politici EU.

"Najviše ima neutralno konotiranih tekstova i u tome prednjače Večernje novosti sa više od 80 odsto takvih tekstova", rekla je Laban i dodala da o Evropskoj uniji ima dosta negativnih tekstova.

Kad je reč o broju neimenovanih izvora, prednjaci list "Informer" sa 40 odsto, dok se "Politika" najmanje oslanjala na neimenovane izvore, svega u 6,24 odsto tekstova.

"Neimenovani izvori najčešće se pominju kad je reč o izveštavanju o kriminalu što znači da informacije 'cure' iz pravosuđa. Drugi su diplomatski krugovi, a na trećem mestu politički", navela je Laban.

Ona je dodala da je analizirano 1.924 teksta sa naslovnih strana dnevnih novina "Politika", "Večernje novosti", "Blic", "Danas", "Kurir", "Informer" i "Alo!".

Što se tiče nedeljnika, analitičar Dejan Vuk Stanković kaže da postoji bazična sloboda mišljenja i izražavanja i da postoji izraziti primat kritičkog pisanja prema politici aktuelne vlasti.

Ključno pitanje je "da li ste za ili protiv Vučića" - ne preispituje se primarna politika, nego njen centralni protagonista, smatra Stanković.

"Nedeljnici svojim pisanjem uglavnom osporavaju vlast ili opoziciju. Vlast se uglavnom odnosi na Vučića, ne gleda se politika koju zastupa, već šta mislimo o Vučiću samom, da li smo za ili protiv. Slično je bilo i sa Zoranom Đinđićem bilo pre 15 godina", rekao je Stanković.

On kaže da su Vučića nedeljnici najčešće okarakterisali kao autokratu, diktatora, uobraženog mesiju, bahatog i osionog.

Imidz opozicije, nastavlja on, takođe je negativan, ali za razliku od vlasti koja je predstavljena kao personifikacija Vučića, opozicija je kompleksnije predstavljena.

Najčešće im se pominje da nemaju moralni legitimitet, političke kompentencije, te da im nedostaje patriotizma.

U petom istraživanju Medijametra analizirani su tekstovi u nedeljnicima "Vreme", NIN, "Novi magazin", "Nedeljnik", "Njuzvik" i "Pečat".