Grujičić je poručio da se neće odustati od takve borbe uprkos opstrukcijama Tužilaštva i Suda BiH koji proglašavaju svedoke ludim i izmišljaju razne razloge da obustave suđenje počiniocima ratnih zločina nad Srbima.

"Pravdu, istinu, odgovornost i kaznu za počinioce zločina nad Srbima u i oko Srebrenice već dve decenije traže porodice žrtava, a Tužilaštvo i Sud BiH ignorišu te zahteve. Porodice s pravom ističu da oni štite zločince", izjavio je Grujičić.

U Bratuncu je danas održan centralni komemorativni skup povodom obeležavanja stradanja oko 3.500 srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja koje su ubili pripadnici muslimanskih snaga tokom poslednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata.

Od oko 3.500 nastradalih Srba iz Srebrenice, Skelana, Bratunca, Milića, Vlasenice, Osmaka i Zvornika tokom poslednjeg rata, skoro polovina su bili civili - starci, žene, deca, te bolesne, nepokretne i slepe osobe.

Milka Kovačić iz Bratunca, koja 24 godine traga za nestalim mužem Božidarom, kaže da je nestao 20. juna 1992. godine i da je odveden u zloglasni logor "pilićarnik" u Potočarima.

"Postoje svedoci koji tvrde da je mučen, ali Tužilaštvo i Sud kao i Institut za traženje nestalih BiH opstruišu i ništa ne preduzimaju da procesuiraju počinioce zločina nad srpskim narodom i da pomognu da nađemo svoje nestale. Te institucije treba ukinuti", izričita je Kovačićeva.

Načelnik opštine Bratunac Nedeljko Mlađenović pozvao je na jedinstvo da se dokaže istina o masovnom i kontinuiranom srpskom stradanju u poslednjem ratu, te istakao da je vreme za odlučnu akciju za dokazivanje te istine.

Komemorativnom skupu u Bratuncu prisustvovao je i ministar za rad, zapošljavanje, boračku i socijalnu zaštitu Srbije Aleksandar Vulin, koji je i predsednik Odbora za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova Srbije, rekao je da se ne može očekivati napredak, pomirenje, oprost i razumevanje na ovom prostoru dok su Srbi sami na ovim komemoracijama.

Vulin je naveo da se godinama na ovakvim događajima očekuje da se pojave i predstavnici drugih naroda da odaju poštu žrtvama. "Ali, to je samo nada i, nažalost, sami Srbi su među grobovima", rekao je Vulin.

Skupu su prisustvovali i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović, brojne zvanice i nekoliko hiljada građana Podrinja i Birča.

Parastos za sve nastradale srpske civile i vojnike iz srednjeg Podrinja danas je na Gradskom groblju u Bratuncu služio Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom uz sasluženje sveštenika.

Parastos je služen i za pokoj duše 69 ubijenih i 22 zarobljena Srbina u Zalazju, Sasama, Biljači i Zagonima na Petrovdan 1992. godine.

Muslimanske jedinice iz Srebrenicu napale su na Petrovdan 1992. godine bratunačko selo Zagoni radi zavaravanja srpskih snaga, a težište napada usmerile su na srebreničko selo Zalazje gde su vođene žestoke borbe.

To je bio nastavak etničkog čišćenja na području bratunačke i srebreničke opštine, koje je počelo u aprilu 1992. godine.

Najveće zločine muslimani iz Srebrenice počinili su tokom 1992. i 1993. godine u bratunačkim i srebreničkim selima.

U selu Bjelovac 14. decembra 1992. godine ubijeno je 109 Srba, u Skelanima je 16. januara 1993. godine ubijeno 69 Srba, a isti broj ubijenih je i u Sasama, Biljači i Zalazju na Petrovdan 1992. godine.

U udaljenom srebreničkom selu Ratkovići 21. juna 1992. godine ubijena su i masakrirana 24 meštana, u Brežanima devet dana nakon toga još 32, a u Krnjićima 5. jula iste godine 24 meštana.

U Podravanju 24. septembra 1992. godine ubijeno je 32 lica srpske nacionalnosti, dok je u Kravici na Božić 1993. godine na najmonstruozniji način masakrirano 49 srpskih civila.

Srpska sela najčešće su napadana na najveće pravoslavne praznike Đurđevdan, Trojčindan, Vidovdan, Petrovdan, Božić...

Za ubistva Srba srednjeg Podrinja, pretežno civila, među kojima je bilo najviše žena, dece i staraca, još niko nije procesuiran, osim Nasera Orića, koji je u Haškom tribunalu bio osuđen na samo dve godine zatvora, a zatim oslobođen.

Oriću se trenutno sudi u Sudu BiH za četiri pojedinačna zločina, a optužnicom nisu obuhvaćeni brojni masovni zločini koji su počinjeni po njegovom naređenju, komandi i uz lično učešće.

Porodice ubijenih Srba tvrde da postoje brojni dokazi o zločinima koje je udružena zločinačka grupa predvođena Orićem počinila nad srpskim civilima i zarobljenicima, kao i svedoci koji su gledali kako zlikovci masakriraju, kolju i svirepo ubijaju i pale srpske žrtve, ali pravosuđe BiH ništa ne preduzima da se počinioci tih zločina procesuiraju.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina, bez jednog ili oba roditelja u Podrinju tokom proteklog rata ostalo je oko 800 srpske dece, a oko 5.400 porodica bez pokretne i nepokretne imovine.

Od aprila 1992. do januara 1993. godine u napadima muslimanskih snaga iz Srebrenice uništeno je i razoreno na desetine srpskih sela, a masakrirano i na najbrutalniji način ubijeno stotine srpskih civila.

Organizator današnje komemoracije i parastosa koji su završeni duhovnom akademijom u Bratuncu bio je Odbor Vlade Republike Srpske za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova.