U tim slučajevima banka otpisuje preostale rate za rkedit, kreditnu karticu ili dozvoljeni minus. Ako je postojao zajam s hipotekom, tada banka može da je aktivira i da naplati dug, ili da ga preuzme neko od članova porodice. Ukoliko dođe do ostavinske rasprave, onda članovi porodice koji nasleđuju imovinu imaju obavezu i da preuzmu dugove.

Ali banka na svaki način, čak i kad nema uslova za pokretanje ostavinske rasprave pokušava da naplati svoja potraživanja.

Tako Beograđanki J. Kostić posle smrti supruga već godinu dana dolazi na njegovo ime opomena da izmiri dug prema kreditnoj kartici.

- Ostavinsku raspravu nisam pokretala, jer sva imovina, odnosno stan u kojem smo zajedno živeli, pripada meni. Obavestila sam banku o tome, odnosno odnela sam umrlicu na šalter i rekli su da je sve u redu. Ali i dalje svakog meseca šalju izvod po tekućem računu i ratu za karticu na ime mog pokojnog supruga Ponovo sam intervenisala, i opet su mi rekli da ja nemam nikakve obaveze zbog njegovih zaostalih dugova - kaže Kostićeva.

Advokat Dragan petrović kaže da članovi porodice ukoliko žele da vrate kredite ili druge obaveze prema bankama, iako nisu naslednici, mogu to da učine, ali i ne moraju.

- U slučaju da je priminuli imao, na primer, stambeni kredite, koji uvek ima hipoteku kao obezbeđenje, da ne bi ostali bez stana, naslednici moraju da nastave s njegovom otplatom. I za ostale kredite i kartice supružnici i deca treba da vrate dugove. Kada se ne otvara ostavinska rasprava, odnosno preminuli nema nikakve imovine i nije poreski obveznik, onda banka takav dug otpisuje.

Ima građana starijih i od 80 godina koji imaju razne zajmove, od gotovinskih do stambenih. Banke su ih uglavnom obezbedile sa životnim osiguranjem i hipotekama. U tom slučaju porodica nema nikakvih obaveza prema banci. Banke te dugove naplaćuju od osiguranja ili prodajom nekretnne koja je stavljena pod zalog.