Obraćajući se okupljenima, predsednik te asocijacije i poslanik Aleksandar Čotrić kazao je da je Mihailović prvi poveo organizovani gerilski otpor protiv nacizma na tlu porobljene Evrope.

"Mihailović se borio do kraja za slobodu, nacionalnu čast, demokratske vrednosti i Srbiju i Jugoslaviju koje će pripadati zapadnoj civilizaciji. Kao vođa Trećeg srpskog ustanka, upisao se među srpske velikane Karađorđa i Miloša Obrenovića, a svojom žrtvom za narod stao je uz kneza Lazara", ocenio je Čotrić.

On je pozvao Skupštinu Srbije da u skladu sa preporukom Parlamentarne skupštine Saveta Evrope i Evropskog parlamenta, usvoji Deklaraciju o osudi zločina "komunističkog totalitarnog režima", da se 17. jul, kada je Mihailović streljan, zvanično proglasi Danom sećanja na žrtve totalitarnih režima i da se u Beogradu podignu spomenik pripadnicima Ravnogorskog pokreta. "Ponovo ćemo pokrenuti inicijativu da Skupština Srbije usvoji Zakon o otvaranju dosijea tajnih službi, kako bi se utvrdilo ko je činio zločine nad građanima Srbije tokom komunističke vladavine. Predlažemo i da kuća u kojoj je Mihailović živeo u Bregalničkoj ulici na Zvezdari bude pretvorena u spomen-muzej i da njegove lične stvare koje se nalaze u posedu BIA, budu izložene", dodao je Čotrić.

Vlasti Federativne Narodne Republike Jugoslavije osudile su Mihailovića 15. jula 1946. godine na smrtnu kaznu zbog krivičnih dela izdaje i ratnog zločina i organizovanja oružanih bandi u cilju nasilnog obaranja državnog uređenja.

Viši sud u Beogradu je prošle godine rešenjem prihvatio zahtev za rehabilitaciju Dragoljuba Mihailovića.