Sigurno je da je leto sezona selfija i dok su ljudi spremni da legnu na prugu dok im u susret juri voz, da vise sa zgrada i litica, rizikujući život za fotku da bi prikupuili što više lajkova, u Srbiji se psihijatri tek spremaju da raspravljaju o tome. Kako kažu, „selfi je kod nas još u domenu atrakcije”. Samo tokom prošle godine na planeti je zbog samofotografisanja život izgubilo 27 osoba, godinu ranije 49.

Sociolog: Ispoljavanje egoizma nije zdravo!

Dr Neven Cvetićanin, sociolog, kaže za “Alo!” da to što je uradila Američka psihijatrijska asocijacija ima smisla jer svako preteranio ispoljavanje egoizma nije zdravo i produktivno. On kaže da ljudi tako leče osećanja usamljenosti, nesigurnosti, ali i da nisu svi egzibiocionisti. - Ali, ako neko rizikuje život zbog selfija to znači da je njegov hiperdimenzionalni ego nadvladao u odnosu nad onim normalnim, kog svi držimo pod kontrolom. Na selfije se “pecaju” oni koji nemaju fokus na nekim drugim stvarima. Fejsbuk je uveo novu formu društvenosti u kojoj ima ulogu posrednika u sklapanju kontakata. Jer sve je manje onih neposrednih bez telefona, društvenih mreža... - objasnio je on.

Pošto ih je najviše ginulo u Indiji, ta zemlja je zabranila u svojim pojedinim delovima pravljenje selfija, dok u Hrvatskoj razmišljaju o uvođenju istih restrikcija za turiste jer ih je u Plitvicama za poslednjih nekoliko godina stradalo četvoro!

- Pravim selfije i ne mislim da je to poremećaj sve dok ne ugrožavam sebe i druge. Samo sam jednom imala potencijalno opasno iskustvo i to sa psom lutalicom. On je potpuno neobičan pas - ogroman je, odan, čak ide sa mnom u goste i potpuno je “vaspitan” i “ljubazan”. Ali, telefon ne voli! Tog dana ležao je na travnjaku u parku. Napolju je bilo fenomenalno svetlo i izgledao je potpuno fantastično - priča Beograđanka H.M. i dodaje da ga je prvo izdaleka fotografisala, a onda joj je palo napamet da legne iza njega i napravi selfi.

- Kada sam došla i legla iza njega mahao je repom, prevrnuo se na leđa da ga mazim, a onda se vratio u prvobitni položaj. Tada sam izvadila telefon. On me je pogledao. Vratila sam mu glavu na mesto da bismo napravili fotku, a on je tiho zarežao i munjevito mi zgrabio za ruku u kojoj je bio telefon. Nije me povredio, pogledao me je i otperjao. Tada sam prvi put shvatila da selfiji mogu da budu opasni - opisuje ona.

Prof. dr Slavica Đukić Dejanović, direktorka Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“, kaže za „Alo!“ da ćemo se tek suočiti za posledicama tog trenda.

- Dok se u svetu negativni aspekti već analiziraju, kod nas je to još atrakcija kojoj težimo. Nije naodmet da se setimo kako smo mislili da se zavisnost od psihoaktivnih suspstanci dešava tamo daleko, a sada smo postali zemlja u kojoj je taj problem vrlo izražen. Shodno tome, selfijem kao temom trebalo bi da se pozabavimo pre nego što posledice budu izraženije - navela je ona. 

 

 

Kategorizacija poremećaja

APA psihički poremećaj snimanja selfija deli u tri kategorije:

- Nekoliko selfija dnevno, koji se ne objavljuju na mrežama.

- Minimum tri selfija dnevno, koji se objavljuju na mrežama.

- Šest i više selfja dnevno, koji se objavljuju na mrežama.