Grupa od oko 300 migranata, koja od jutros u parku kod Beogradske autobuske stanice štrajkuje glađu zbog sve lošije situacije, najavili su odlazak na granicu s Mađarskom gde će, kako su rekli, nastaviti protest.

Kako je Tanjugu rekao Hemad iz Avganistana, njegovi sunarodnici koji se nalaze u parku, zajedno sa migrantima iz Pakistana, Sirije i Iraka, danas će otići na granicu sa Mađarskom.
“

Svi imamo cilj gde idemo, primera radi ja idem u Nemačku, a neki na primer u Francusku i druge zemlje”, rekao je Hemad.

On je dodao da njima nije cilj da ostanu u Beogradu, niti da dolaze u našu zemlju kako bi jeli i spavali, ili dobijali odeću, već samo da bi nastavili dalje put ka Evropskoj uniji.

“Doneli smo odluku i otići ćemo tamo. Znam da će se granice otvoriti, jer kada hiljadu ljudi stoji ispred granice, ona će biti otvorena”, rekao je Hamed.

Njegov sunarodnik Muhamed Faim, koji se u Srbiji nalazi 20 dana, već dva puta je pokušao da pređe granicu, ali bezuspešno.
“

To je veoma teško za nas, ima mnogo policajaca na konjima i reflektora. Ne možemo da prođemo granicu i zato smo se vratili u Beograd”, rekao je Faim.

On je dodao da je današnji štrajk glađu organizovan u znak protesta zato što im zemlje EU ne dozvoljavaju ulazak.

Direktor Centra za zaštitu i pružanje pomoći tražiocima azila Radoš đurović rekao je za Tanjug da je od prošle nedelje broj migranata i izbeglica u parkovima veći i da parkovi ponovo postaju spavaonica.
“

Svakog dana ovde spava 300 i više izbeglica. Oni su sve više nepoverljivi i plaše se da, ako odu u kampove, da će zauvek ostati u Srbiji, a žele da nastave što dalje”, rekao je Đurović.

Prema njegovim rečima migranti i izbeglice nalaze se u veoma teškoj situaciji, u kojoj ne mogu da prođu granicu, a nalaze se u lošim uslovima, zbog čega ne čudi današnji štrajk glađu.
“

Za sada je granica pod kontrolom, ali upravo ovakve reakcije migranata i izbeglica skreću pažnju na potencijalne scenarije u budućnosti, da od Srbije ne zavisi ni ko će ući, niti izaći, i da je ona talac migrantske krize i da preti da se obistini da postanemo tampon zona”, rekao je Đurović.

Kako je dodao u takvim okolnostima veoma je važno da se migracija kontroliše, da svi migranti i izbeglice budu registrovane i da imaju dokumenta sa fotografijom.
“

Svaki protest sutradan kod ovih očajnih ljudi može da se usmeri na drugu stranu. Bitno je da znaju da naše institucije nisu krive za ovako nešto, niti naši organi i nevladine organizacije, da bi mogli da se pravilno ponašaju. Postoji latentna bojazan da nekada izrevoltirani i očajni ljudi ne posegnu za demonstracijama većeg obima, a možda i nasiljem”, upozorio je Đurović.

On je istakao da je zato potrebna konstantna kontrola nad migracijom.
“

Za to vreme naši građani i lokalne sredine moraju da budu sigurne, kao i izbeglice, kojima moraju da budu zaštićena prava. Jedini način da se to uradi jeste kroz masovne registracije i uključivanje ovih ljudi u kakav takav sistem”, zaključio je Đurović.