Kao iskusan sudija o pravu Srbije da sudi hrvatskim braniteljima, Turudić kaže da je načelo univerzalne jurisdikcije ugrađeno u zakonodavstvo većine zemalja članica Evropske unije.

"To znači da svaka zemlja može goniti počinitelje krivičnih dela protiv vrednosti zaštićenih međunarodnim pravom, kao što su ratni zločini ili genocid. Ne vidim ništa sporno u tome da Srbija ima takav član", rekao je Turudić za zagrebački Jutarnji list.

Ukazao je da i Hrvatska ima vrlo slično zakonsko rešenje.

Za Turudića je sporno i neprihvatljivo to da Srbija može da sudi hrvatskim braniteljima "po optužnicama agresora i osvajača protiv čije su sile ustali".

"Takvo postupanje srpskih vlasti nema nikakve veze s načelom univerzalne jurisdikcije. Naravno da svi i svuda treba da procesuiraju ratne zločine, ma ko ih počinio", kaže Turudić.

Upitan treba li i kako sankcionisati ustaški pozdrav "Za dom spremni", Turudić kaže do pitanje smatra "minornim problemom" koji se "vrlo tendenciozno prenaglašava".

"Kada bismo takve uzvike ignorisali, uveren sam da bi se oni smanjili, možda i nestali. Svedok sam da ljudi ne razlikuju povik 'U boj, u boj' od povika 'Za dom spremni'. Setimo se pesama zabranjenih u komunizmu, a koje danas, kad su dekriminalizirane, više, nažalost, nitko ne peva", rekao je.

Ne želi, dodaje, to da izjednačava, ali nikako ne bi preporučio da se pozdrav "Za dom spremni" smatra krivičnim delom.

Smatra da se maksimalno može tretirati kao prekršaj.

Turudić, čije se ime spominje uz informaciju da dvadesetak hrvatskih sudaca, prema nalazu SOA-e, predstavlja pretnju nacionalnoj bezbednosti zemlje, Turudić na pitanje da li bi objavio spisak udbaša, odgovara:

"Vi ne biste? Svestan sam da je to jako osetljiva tema. Popisi udbaša zasigurno ne bi smeli visiti po telefonskim stubovima. Trebalo bi formirati stručno nepristrano telo koje bi prethodno proverilo podatke kako bi se izbegle vrlo moguće manipulacije bivših udbaša i njihovih sledbenika koji su i dalje, notorno je, prilično aktivni".

Na konstataciju da se presude na doživotnu robiju nekadašnjim udbašima Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaću, u Minhenu, za učešće u ubistvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića tumače kao početak lustracije u Hrvatskoj, Turudić kaže:"Moralne svakako".

Tvrdi da, međutim, lustracija nemačkog tipa više nije moguća.

"Prekasno je. Evropski sud za ljudska prava već je u jednom slučaju doneo odluku da lustracija nakon proteka vremena od deset godina više nema smisla, a kod nas je prošlo 25 godina", naveo je Turudić i dodao da bi ona izazvala samo nove nepravde.

Ne bi, kaže, imao ništa protiv toga da se otvore dosijei, da se vidi ko je bio saradnik Udbe, da se zna ko je i šta radio.

"Ako smo objavili registar branitelja, s namerom otkrivanja navodno stotine hiljada lažnih boraca, zašto da i popis udbaša ne učinimo javno dostupnim. Vidim to kao neku vrstu moralne lustracije. To pitanje nadilazi ideologije i tiče se elementarne pravde", zaključio je Turudić.