U tekstu pod naslovom "36 sati u Beogradu" arhitektura centra Beograda je opisana kroz "bogate fasade iz 19 i 20, potom velike zgrade koje predstavljaju katalog arhitektonskih stilova od neoklasicizma, neorenesanse i romantizma pa do futurističkog dizajna novih objekata".
Opisujući beogradske fasade, Njujork tajms je posebno istakao mural Vladimira Veličkovića kao i crtež Dragana Stanačeva, koji, kako navode, "izaziva vrtoglavicu".

Njujork tajms je deo teksta posvetio istorijskim delovima grada, tvrđavama i parkovima, kroz koji je opisao uži centar Beograda do pogleda na "usće Save u Dunav, gde počnju beogradske noći".

Istorija grada je delom opisana kroz nazive ulica, poput ulice Džordža Vašingtona, preko muzeja posvećenih komunističkom periodu, do opisa atmosfere "na kaldrmi Skadarske ulice".

U uvodnom delu opisan je "epski noćni život, "razvijena kultura ispijanja kafa" i "sokače namenjeno talentovanim beogradskim dizajnerima".

"Beogradska oblast Savamala pod Brankovim mostom privlači umetničkim galerijama, nju vejv berbernicama i Mikser hausom - industrijskim prostorom koji su zauzeli srpski dizajneri", navodi list i dodaje da je posebna pažnja data domaćim modnim kreatorima dodeljivanjem prostora u Čumićevom sokačetu.

Nakon ovih opisa američki list se pita: "da li je Beograd budući Berlin".

Ističu se i niske cene u Beogradu, pre svega hrane, a potom ide priča o Knez Mihailovoj ulice, gde "turisti mogu da kupe sve od knjiga, garderobe, suvenira do rukotvorina i novina".

Beogradski restorani su pohvaljeni zbog kvaliteta, obima porcija i cena, ali pre svega zbog ukusa.
"Bake bi bile ponosne na beogradske lidere balkanske tradicionalne kuhinje, koji kuvaju stara jela sa veštinom i sastojcima 21. veka", piše Njujork tajms.

Kroz tekst su nabrajane cene i nazivi lokalnih brendova garderobe, piva, restorana, muzeja, vina pa do konstatacije da se iz svetskihg metropola direktno leti do beogradskog aerodroma.