Kako u Srbiji ništa ne može da prođe bez kritike, tako je i ova freska, čiju je fotografiju na svom nalogu na Tviteru podelio Bojan Pajtić, lider Demokratske stranke, kod dela javnosti izazvala podsmeh i negodovanje, ali je bilo i onih koji su takav gest branili.

Ipak, poznavaoci crkvenih prilika i zadužbinarstva objašnjavaju da je to sasvim uobičajena praksa. Dimitrije Kalezić, protojerej stavrofor i profesor u penziji Bogoslovskog fakulteta, ne vidi ništa sporno u tome što se lik Bratislava Gašića, nekadašnjeg ministra odbrane, vidi na fresci u Crkvi Svetog Jovana, čiji je on i ktitor, a koja se nalazi na brdu Bagdala iznad Kruševca.

- Kome tako nešto smeta neka uradi isto, neka bude ktitor neke crkve, pa će i on biti oslikan. Ukoliko na toj fresci Bratislav Gašić prinosi maketu crkve na dar Svetom Jovanu, kome je crkva i posvećena, tu nema ništa sporno - rekao je Kalezić za „Alo!“.

I drugi sveštenici s kojima smo razgovarali kažu da nije neuobičajeno da ktitori crkava i manastira budu na ktitorskoj kompoziciji ili da se njihova imena nađu na ktitorskoj ploči.

- Ne treba posmatrati samo događaje u sadašnjem vremenu, već mnogo šire. Za Nemanjiće se priča da su bili ovakvi i onakvi, ali su iza njih ostali brojni manastiri i crkve kojima se srpski narod danas ponosi. Skoro svi oni su oslikani u svojim zadužbinama, kao i kneginja Milica i drugi velikaši koji su bili zadužbinari. Praksa oslikavanja ktitorskih kompozicija je davno preuzeta od Vizantinaca - objašnjavaju naši sagovornici.

Inače, izgradnja crkve na Bagdali, posvećene Svetom Jovanu Krstitelju, svecu kojeg slavi porodica Gašić, započela je marta prošle godine. Crkva je završena u oktobru 2015. godine, kada ju je osveštao patrijarh srpski Irinej.

Crkva ima oko 80 kvadrata i biće deo velikog crkvenog kompleksa od nekoliko hektara. Gašića je 2013. Srpska pravoslavna crkva odlikovala Ordenom Svetog Save drugog reda.