Prema informacijama Poreske uprave za prošlu godinu, bogatiji smo za 1.564 milionera, odnosno 19.887 građana je zaradilo više od 2,2 miliona dinara. Prihod najbogatijeg čoveka u našoj državi iznosi “samo” 170.000 evra mesečno. Ali su zato siromašni još siromašniji, te se taj jaz sve više produbljuje, objasnio je za naš list ekonomista Ljubomir Madžar. Naime, prema podacima sindikata, minimalac prima izmedju 350 i 400.000 građana, a on iznosi 21.296 dinara, zajedno sa povišicom.
- Iako hiljadu i po građana na ovoj listi mnoge od nas iznenađuje, ipak ovi naši lokalni milioneri nisu nikakvi milioneri, ako bismo uzeli u obzir međunarodne kriterijume. Ipak, u ovakvoj privrednoj situaciji u Srbiji, koja je daleko od sjajne, neočekivano je da ljudi ostvaruju tako visoke dohotke. Privreda i tehnologija se manjaju, pa neke struke favorizuju, tako neka zanimanja postaju važna i profitabilna, na primer informatički sektor, pa stručnjaci u ovim oblastima dobro zarađuju, dok su drugi sektori deplasirani.
Međutim, mi imamo defektan, neuređen privredni i pravni sistem, pa nema sumnje da on favorizuje neke ljude na pogodnim mestima u društvu, koji su u mogućnosti da iskoriste svoj položaj. Naše rastuće nejednakosti u Srbiji treba pripisati nedovoljno efikasnom državnom sistemu. Rešenje ove situacije je neophodno, ali smatram da ne bi bilo dobro ići na liniju udara po ljudima koji ostvaruju visoke dohotke, već linijom da ljudi budu pravedno nagrađeni po svojoj produktivnosti - kaže Madžar.
Sociolog Neven Cvetićanin kaže da oduvek, u svim vremenima i svim društvima imamo jaz između siromašnih i bogatih, samo neke države to regulišu na adekvatan način.
- Imamo dva zakona koji obeležavaju logiku kapitala, bogaćenja, ekonomije, a to su zakoni koncentracije i akumulacije. Što znači da oni koji su došli do ekonomske moći imaju lakši put da svoje bogatstvo uvećaju, a oni koji su siromašni grcaju u problemima, pa dolazimo do te situacije da su bogati sve bogatiji. Ali na državi je da pokaže inicijativu i tu situaciju reguliše. Trebalo bi se ugledati na sistem skandinavskih zemalja, koji je gotovo najuspešniji na svetu, gde se bogati oporezuju više, a siromašni manje - dakle, poreski sistem koji progresivno oporezuje i koji je vrlo efikasan. Dakle, zakon koncentracije i akumulacije jaz postoji u svim vremenima, ali je na državi da ga ublaži - ističe Cvetićanin.
Od većeg minimalca samo 100 grama mesa
Vlada je juče prihvatila da minimalnu cenu rada podigne sa 121 na 130 dinara. Oni koji žive od takozvanog minimalca to povećanje neće ni osetiti, zbog najavljenog poskupljenja struje i vode, jer će mesečno dobiti samo 1.500 dinara više. Od toga, kada se preračuna, može da se kupi 30 najjeftinijih hlebova, ili po 100 grama mesa srednjeg kvaliteta dnevno, ili jedna popravka zuba kod zubara.
Komentari (11)