Stopa rasta je na nivou očekivanog proseka za zemlje Centralne i Istocne Evrope u ovoj godini, navedeno je u tom biltenu.

Glavni pokretači rasta na strani tražnje i dalje su investicije i izvoz, ali se povećava doprinos privatne i državne potrošnje, dok na strani ponude rast generišu industrija, gradjevinarstvo i poljoprivreda.

Za održiv rast neophodan je snažan rast investicija i izvoza, dok državna i privatna potrošnja treba da rastu sporije od BDP.

Autori upozoravaju da su u drugom kvartalu i julu blago pogoršane tendenciju u spoljnoekonomskim odnosima. Rast izvoza je zaustavljen, dok uvoz snažno raste, a povećava se odliv sredstava po osnovu dividendi i kamata.

BDP je u drugom kvartalu porastao za samo dva odsto, usporen je rast investicija (ukupnih i stranih), kao i rast izvoza.

"Ocenjujemo da se radi o privremenom usporavanju, izazvanom neizvesnošću usled održavanja izbora. Rast stranih direktnih investicija, kredita i obima ugovorenih poslova u gradevinarstvu nagoveštavaju ponovno ubrzanje rasta privrede", navedeno je.

Odnosi izvoznih i uvoznih cena su i dalje izrazito povoljni, a na to se ne može računati u dužem roku.

U oblasti javnih finansija ostvareni su izrazito dobri rezultati, pišu autori Kvartalnog monitora koji izdaje Fondacija za razvoj ekonomske nauke i Ekonomski fakultet u Beogradu.

Fiskalni bilans u prvih sedam meseci je u ravnoteži, dok će na nivou 2016. godine, zbog sezonskih faktora i izmirenja vanrednih obaveza deficit iznositi oko dva odsto BDP–a, što će biti duplo niži deficit nego u prethodnoj godini i čak 2/3 niži od deficita u 2014. godini.

Kao rezultat niskog deficita i rasta privrede biće zaustavljen rast javnog duga u odnosu na BDP već u ovoj godini.

U prošloj godini najveći doprinos smanjenju deficita došao je od štednje, a u ovoj godini od rasta poreskih prihoda koji su realno povecani za oko sedam odsto.

Suzbijanje sive ekonomije i rast privrede su približno podjednako doprineli rastu poreskih prihoda.

U okviru javnih rashoda najviše rastu javne investicije – neophodno je da se njihov rast nastavi dok ne dostignu 4-5 odsto BDP.
Reforme u Srbiji usporene su zbog vanrednih parlamentarnih izbora, ali ni nakon formiranja nove vlade nisu ubrzane, piše u biltenu.