U Sjedinjenim Američkim Državama će u utorak 8. novembra biti održani predsednički izbori na kojima će 225 miliona Amerikanaca sa pravom glasa odlučivati između demokratskog kandidata Hilari Klinton i republikanskog Donalda Trampa. Neće ih, međutim, toliko i glasati, jer se do sada prijavilo nešto više od 140 miliona njih.

Medij ocenjuju, pozivajući se na ankete, da izbori nikad nisu bili neizvesniji, a najnovije istraživanje javnog mnjenja koje su sproveli "Vašington post" i TV stanica Ej-Bi-Si pokazuje da Hilari Klinton vodi za pet procentnih poena u odnosu na Trampa (48-43).

Glasa se u jednom krugu u svakoj od 50 američkih saveznih država i gradu Vašingtonu.

Pobeda u pojedinoj državi određuje kako će glasati članovi izbornog kolegijuma, elektori, tela koje zapravo bira predsednika SAD.

Kolegijum ima 538 članova, a savezne države su u njemu zastupljene srazmerno broju stanovnika.

Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše elektora (55), a slede je Teksas (38), Njujork i Florida (po 29).

Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delavera, Vajominga ili Montane imaju samo po tri elektora.

Članovi izbornog kolegijuma biraju predsednika i potpredsednika 19. decembra, ali to je uglavnom formalnost.

Pobeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, apsolutnu većinu od 538.

Uz dva izuzetka u saveznim državama vlada načelo "pobednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, nezavisno kojom razlikom, osvaja sve njene elektore. Izuzeci su Nebraska i Mejn koji elektore dele srazmerno broju osvojenih glasova.

Taj sistem onemogućava kandidatima trećih stranaka da se domognu Bele kuće.

Neke države tradicionalno glasaju za demokrate, druge su za republikance, zbog čega se kandidati u kampanjama fokusiraju na onih desetak država koje od izbora do izbora menjaju stranu - među njima su najvažnije one sa najvećim brojem elektora poput Floride (29), Pensilvanije (20) i Ohaja (18).

Amerikanci 8. novembra biraju i novi saziv Predstavničkog doma Kongresa i trećinu saziva Senata.

Dvanaest od 50 američkih država u utorak će birati nove guvernere.

Odlazeći američki predsednik Barak Obama pozvao je demokrate svih etničkih pripadnosti da izađu na izbore za 45. predsednika SAD i daju glas Hillari Klinton, upozorivši da su na kocki sudbina Sjedinjenih Država i sveta.

Na nedavnom skupu u Severnoj Karolini istakao je da je republikanski protikandidat Donald Trump pretnja teško stečenim građanskim slobodama.

Predizbornu kampanju obeležila je bespoštedna borba dvoje kandidata i stalne međusobne optužbe za nesposobnost, ali i afera ponovnog otvaranja istraga FBI-ja protiv Klintonove zbog sporne upotrebe privatnog i-mejla u službene svrhe.

Kampanju su obeležile i Trampove sporne izjave o ženama, izbeglicama, kao i skandal u vezi sa tim da li je izbegavao plaćanje poreza, ali i tvrdnje da Rusija pokušava da utiče na ishod izbora.

Predizborna kampanja pomno je praćena širom sveta, uključujući zemlje Balkana, koje najviše zanima šta će dolazak Klintonove ili Trampa na vlast značiti za ovaj region.

Američki ambasador u Srbiji Kajl Skat ističe da su SAD još zainteresovane za Balkan, njegovu stabilnost, budućnost i razvoj kao i za pomirenje između zemalja u ovom regionu i smatra da posle izbora neće biti promena u politici SAD prema ovom regionu.

"Ta politika je bazirana na onome što je bilo pre četiri godine, pre deset godina - stabilnost, ekonomski rast, evroatlantske integracije za one koji ih hoće, evropske integracije za one koji hoće to, tako da neće biti promena", rekao je Skat.

On je, međutim, šaljivo primetio da bi kandidatkinji demokrata očito bilo drago što Srbi nemaju pravo glasa na predsedničkim izborima u SAD, nakon što je, tokom seminara na Kopaoniku, na njegovo pitanje za koga bi srpski studenti glasali kada bi mogli, većina podigla ruku za glas republikanskom kandidatu Donaldu Trampu.

"To je pravo svakog čoveka da ima svoje mišljenje, ali na kraju krajeva samo Amerikanci glasaju i to će biti izbor Amerikanaca", zaključio je Skat.