Uglavnom pozitivan izveštaj Evropske komisije bio je slučaj i prošle godine, te se potvrđuju procene u Briselu da Srbija nastavlja da napreduje kad je reč o političkim i ekonomskim kriterijumima za ocenu napretka zemalja kandidata.

Najbolje ocenjeni elementi su ekonomsko upravljanje zemljom, reforma državne uprave, kao i konstruktivna uloga Srbije u saradnji u regionu.

U izveštaju se istovremeno navode i oblasti u kojima je došlo do zastoja u reformskom procesu i daju preporuke za nove korake Srbije u sledećim mesecima.

Evropska komsija na početku Izveštaja, koji sadrži preko 90 strana, konstatuje da su aprilski izbori u Srbiji sprovedeni u mirnoj atmosferi, kao i da je jedan od prioriteta u programu nove vlade pristupanje zemlje EU.

Naglašava se ipak potreba za većom transparentnošću finansiranja stranačkih kampanja, kao i registracionog procesa prilikom organizacije izbora u zemlji.

Kada su politički kriterijumi u pitanju, Komisija ocenjuje da je u pogledu reforme javne administracije Srbija napravila dobar napredak usvajanjem reformskog programa koji se odnosi na upravljanje javnim finansijama, strategije elektronske uprave, kao i novih zakona o administrativnim procedurama.

Preporuka je da zemlja nastavi rad na primeni ciljeva reformi, na depolitizaciji i profesionalizaciji administracije, a da procedure zapošljavanja i otpuštanja učuni transparentnijim, pogotovo kada su u pitanju rukovodeće pozocije.

U pravosudnom sistemu Srbije, prema oceni Evropske komisije, potrebni su dodatni koraci u cilju otklanjanja uticaja politike na pravosuđe.
Komisija konstatuje da su sprovedene mere koje promovišu zapošljavanje bazirano na zaslugama i harmonizaciju zakonodavnog sistema.

Istovremeno, konstatuje se da je kvalitet i efikasnonst srpskog pravosuđa i dalje ugrožena zbog neravnomerne raspodele posla, opterećenja zaostalim predmetima, kao i nedostatkom sistema besplatne pravne pomoći.

Izveštaj o napretku Srbije u procesu evrointegracija i reformskom procesu u godini za nama ukazuje i na činjenicu da korupcija i dalje preovladava u mnogim oblastima.
”

Korupcija nastavlja da bude ozbiljan problem. Očekuju se rezultati u borbi protiv korupcije. Potrebna je evidencija istraga, gonjenja i presuda u slučajevima koripcije, uključiujući i one na visokom nivou”, zaključuje se u izveštaju Evropske komisije.

Komisija dodaje da je Srbija napredovala u reorganizaciji Ministrastva unutrašnjih poslova. Konstatuje se usvajanje zakona o policiji, ali i sistema procene opasnosti od organizovanog kriminala zasnovanog na metotologiji Europlola.

U oblasti koja se odnosi na osnovna prava, Evropska komisija kaže da u Srbiji postoje zakonski i institucionalni okviri namenjeni poštovanju osnovnih prava, ali da je neophodno osigurati njihovu doslednu primenu, uključujući zaštitu manjina.

Napominje se da je Srbija prva od zemalja u procesu proširenja uvela EU indeks o jednakosti polova, uz preporuku da su potrebni dalji napori na poboljšanju situacije osoba koje pripadaju diskriminisanim grupama, kao što su Romi, LGBT populacija, lica sa invaliditeom, osbe zaražene HIV-om i druge socijalno ugrožene grupe.

Komsija zaključuje da u Srbiji nije došlo do poboljšanja uslova za punu slobodu izražavanja.

”Postoji potreba za prostorom namenjenim političkom dijalogu, kritičkoj diskusiji i izražavanju različitih mišljenja kako na konvencionalnim medijaima tako i na druptvenim mrežama”, kaže se u izveštaju Evropske komisije i dodaje da je govor mržnje često tolerisan u domaćim medijima bez neophodne reakcije regulatornih tela.

I ove godne Srbija je dobila pohvale Evropske komisje kada je reč o njenoj ulozi u regionu. Izveštaj navodi da je Srbija konstruktivno učestvovala u u regionalnim inicijativama, radila na poboljšanju bila eralnih odnosa u duhu pomirenja i dobrosusedstava, ali i težila uspostavljanju klime za rešavanje otvoremnih bilateralnih pitanja i nasleđa prošlosti.

Kao pozitivan primer navodi se potpisivanje Deklaracije između Srbije i Hrvtaske o rešavanju otvorenih bilateralnih pitanja.
Istovremeno, Srbija je pohvaljena za svoju ulogu i konstruktivan pristup rešavanju posledica migracione krize. Komisija konstatuje da je Srbija, iako i sama pogođena teretom migracione krize učinila značajan napor da obezbedi humanitarne uslove za migrante, ali i saradnju sa susedima i zemaljama članicama.

Poseban odeljak izveštaja o napretku Srbije odnosi se na proces normalizacije odnosa sa Kosovom. Evropska komisija konstatuje da je Srbija ostala posvećena implementaciji dogovorenog u okviru dijaloga, ali i napominje da su potrebni dalji napori kako bi se sve dogovoreno i primenilo.

”Srbija je ostala angažovana u dijalogu i opredeljena da sprovede primenu dogovorenih sporazuma. Mora se ipak učiniti dodatni naor i doprineti stvaranju okolnosti koje bi vodile normalizaciji odnosa sa Kosovom”, navodi se u izveštaju o napretku Srbije za 2016. i dodaje da je progres u normalizaciji odnosa sa Kosovom esencijalan za evropsku budućnost Srbije.

Komesar za pregovore o proširenju Johanes Han naglašava da su posebno ekonomski parametri u poslednjem izveštaju o napretku Srbije su dobri. Dobar napredak urađen je u cilju otklanjanja nedostataka ekonomske politike, posebno u pogledu budžetskog deficita i rekonstrukcije javnih preduzeća.

Ekonomske reforme donele su jasne rezultate, prespektivu privrednog rasta i uspostavljanje unutranjeg i spoljnog balansa. Obzirom na i dalje visok nivo državnog duga , Evropska komisija preporučuje nastavak održavanja fiskalne konsolidacije.

Napredak je primetan i u oblasti podrške malim i srednjim preduzećima u zemlji. U okviru ekonomskih kriterijuma konistauje se smanjenje broja nezaposlenih, ali i činjenica da je nezaposlenost u Srbiji i dalje visoka pogotovo među mladima.

U delu izvestaja koji se odnosi na spremnost Srbije da preuzme obaveze koje proizilaze iz članstva u EU, Evropska komisija napominje da je Srbija nstavila da uskalđuje svoje zakonodavstvo sa kiruterijumima EU.

Preporuka je da je neophodno obezbediti adekvatne finansijse i ljudske resurse da bi se tempo reformi zadržao.

Pored poziva da se više uradi na planiranju strateški važnih infrastrukturnih projekata u oblasti energetike i transporta, Srbija je i ovoga puta pozvana da do ulaska u članstvo uskladi svoju spolju i bezbednosnu politiku sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.