Upotreba gotovine u Švedskoj, gde su prve banknote uvedene pre više od 300 godina, opala je na oko 1,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), sa skoro deset odsto BDP-a 1950. godine.

Filijale švedskih banaka sve manje koriste gotovinu, a u zemlji je sve manje bankomata. Pojedine radnje više uopšte ne primaju gotovinu.

Digitalne valute funkcionišu poput platnih kartica i omogućavaju korisnicima da momentalno obavljaju transakcije putem interneta i preko granica. Ovakav vid plaćanja sve je popularniji.

"Švedska je predvodnik u ovoj oblasti. Ne moramo da kopiramo nijednu drugu zemlju, pošto ne postoji nijedna država u kojoj je upotreba gotovine i novčića u tolikom opadanju kao u Švedskoj", rekla je Skingslijeva.

Kritičari napominju da virtuelne valute, poput bitkoina, nisu masovno prihvaćene, da se lako mogu iskoristiti za pranje novca i da nisu regulisane, što ih čini rizičnijim za upotrebu.

Skingslijeva je rekla da će Riksbanka morati da razmotri brojna pitanja, uključujući tehnička, pravna, praktična i bezbednosna te da će odluku o elektronskoj valuti doneti u naredne dve godine.