Istraga koja je pokrenuta u Bolonji budi nadu da se osam remek dela vrati u Italiju, koja su odneta tokom Drugog svetskog rata, za račun tadašnjeg nacističkog maršala Hermana Geringa. 

Tvrdi se da se slike čuvaju u Narodnom muzeju u Beogradu, zahvaljujući kontroverznom jugoslovenskom antikvaru Anti Topiću Mimari i inerciji posleratne italijanske diplomatije.

Bolonjsko tužilaštvo je, u saradnji sa odeljenjem italijanskih karabinjera za zaštitu umetničkih dobara, zatražilo da se slike zaplene. Sumnja se da se radi o krivičnom delu držanja ukradenih predmeta, navodi italijanska agencija.

Pomoćnik glavnog tužioca Valter Đovanini i javni tužilac Roberto Čeroni su pre nekoliko meseci bili u Ministarstvu spoljnih poslova u Beogradu da bi direktno postavili zahtev srpskim pravosudnim organima.

Vrednost slika se smatra neprocenjivom, napominje ANSA.

U dokumentima se nalaze informacije o prelasku Ticijanovog "Portreta kraljice Kristine od Danske" i Tintoretove "Bogorodice sa detetom i darodavcem" iz vlasništva kolekcije Kontini Bonakosi iz Firence u vlasništvo Geringovog posrednika Valtera Andreasa Hofera za tadašnjih 1,3 i 1,5 miliona lira, javlja RTS.

Te slike su se, posle Drugog svetskog rata, našle u Savezničkom sabirnom centru u Minhenu i trebalo je da budu vraćene vlasnicima.

Kako navodi ANSA, tada su, međutim, na scenu stupili Mimara, za kojeg se tvrdi da je bio antikvar, falsifikator umetničkih dela, Geringov blizak prijatelj i "dvorski slikar", i Viltruda Mersman. Ona je 1949. radila u sabirnom centru, a mnogo godina kasnije se udala za Mimaru.

Mimara i Viltruda Mersman su tvrdili da Jugoslavija polaže pravo na slike, koje su sredinom pedesetih godina osvanule u Muzeju u Beogradu, kome je Topić, verovatno, uspeo da ih proda, dodaje ANSA.

Italija je, prema svemu sudeći, bila upoznata sa sudbinom slika, ali su osetljiva posleratna situacija i potreba da se zaštite diplomatski interesi osujetili svaku moguću akciju.

Slike su se na kratko "vratile kući" 2004. i 2005. godine, podseća ANSA, kada su "Remek dela beogradskog muzeja" bila izložena u Bolonji i Bariju.

Karabinjeri su tada obavestili tužilaštvo u Bolonji, zahtevajući da se ispita eventualna odgovornost direktora srpskog muzeja i priređivača izložbe, ali su slike po okončanju izložbe vraćene u Srbiju.