On je gostujući na RTS kazao da se broj migranata menja svakodnevno i da ih je trenutno nešto više od 7.000,dok je kapacitet prihvatnih centara oko 6.000 mesta.

"Mi moramo da povećamo kapacitete u prihvatnim centrima da bi predupredili sve moguće negativne posledice. Mi treba da odgovorimo na humanitarni izazov, pitanje bezbednosti , zaštite i moramo da imamo mesta za sve i da mi kontrolišemo migraciju, jer tako štitimo izbeglice , ali i naše građane", kazao je Ðurović.

Prema njegovim rečima, Srbija mora da ima i kapacitete za transport izbeglica do prihvatnih centara, navodeći primer da kada je otvoren prihvatni centar u Obrenovcu nije bilo dovoljno autobusa da prevezu ljude do tog centra.

On je ocenio i da je odluka američkog predsednika jedna vrsta podsticaja za jake izbegličke i restriktivne stavove u Evropi.

"Kada je Amrika koja je jedan od najvećih zaštitnika izbeglica, njihov donator, kao i velikih međunarodnih organizacija, krene ovim putem jasno je da i drugi mogu da se pozovu na tu odluku i postupaju protivno međunarodnom izbegličkom pravu ", rekao je Ðurović.

Prema njegovim ocenama, u najtežoj situaciji na Balkanskoj ruti, kada je u pitanju mogućnost da se napravi "čep migranata ", su Srbija,Hrvatska i Grčka.

Po njegovom misjenju pozicija Srbije je teška, jer ona nije članica EU i, kako smatra, ne može da računa na solidarnost , nema jednako pravo glasa kao druge članice, a ima i teško prohodne glanice na severu.

Ðurović je naveo i da se u Srbiji prosečno migranti zadržavaju najmanje nekoliko meseci , ali se taj period produžava.