Dačić je na sastanku ministara spoljnih poslova Zapadnobalkanske šestorke u Skoplju rekao da je regionalna saradnja na Balkanu u najvećoj meri podstaknuta procesom evropske integracije i da je veliko pitanje kakve posledice bi imao nedostatak jasne evropske perspektive, dok se zbog krize EU, proširenje sve ređe spominje.

"Srbija je otvorena za proces pomirenja, za koji je potrebno uzajamno uvažavanje i dogovorom, a ne jednostrani potezi. Opredeljeni smo za članstvo u EU, ali je realnost da je pitanje političke odluke i saglasnosti svih država članica EU kada ćemo postati deo EU. Očigledno je da se kriterijumi sve više pooštravaju, članstvo postaje pokretna meta, a nepoznanica je kojom će se brzinom taj proces odvijati tokom perioda reforme EU koja je u toku", naveo je Dačić.

On je rekao da Srbija "ostaje duboko posvećena stabilnosti regiona, svom pristupnom procesu" i da se iskreno nada da će sve te napore EU uvažiti na adekvatan način.

"Prva potvrda toga biće spremnost EU da tokom ove godine omogući otvaranje većeg broja pregovaračkih poglavlja nego što smo uspeli da otvorimo u prethodne tri godine, od kada smo započeli pregovore – šest", rekao je Dačić.

Dačić je rekao da se proširenje se sve ređe spominje kao važna politika EU, zbog svih izazova s kojima je Unija suočena poput višegodišnjih ekonomskih problema, migrantske krize, terorizma i nasilnog ekstremizma, "što sve dodatno jača populističke stavove u državama članicama EU i dodatno urušava poverenje građana EU u institucije EU", a da ova godina donosi dodatne izazove u vidu izbora u Francuskoj, Nemačkoj i Holandiji, koji mogu imati posledice po budućnost Unije.

"Svedoci smo da se po prvi put govori o tome da je EU u egzistencijalnoj krizi", rekao je šef srpske diplomatije.

Dačić je rekao da se format zapadnobalkanske šestorke koja u okviru Berlinskog procesa okuplja Albaniju, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Srbiju, poazao kao "veoma dobar neformalni forum za jačanje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu".

On je rekao da je Berlinski proces "dvosmerni put" u saradnji Zapadnog Balkana i EU na ostvarivanju konkretne saradnje, koja koristi evropskim aspiracijama zemalja regiona, posebno kada je politika proširenja sve niže na listi prioriteta EU.

Dačić je rekao da su očekivanja od samita o Zapadnom Balkanu u Trstu u julu su realna, navodeći da agilnost i pozitivan pristup koji Italija pokazuje u pripremi skupa uveravaju da će rezultati biti pozitivni.

"Kada je reč o pitanju da li Berlinski proces ima budućnost nakon 2018, naš odgovor je – definitivno da. Smatramo da o budućnosti Berlinskog procesa treba mi, u okviru ovog formata, šire da razgovaramo. Uvođenje polugodišnjeg rotirajućeg predsedavanja, kao i uspostavljanje redovnih sastanaka ZB6 na nivou ministara spoljnih poslova, najmanje dva puta godišnje, može značajno doprineti našoj efikasnosti u okviru ovog formata", rekao je Dačić.

On je rekao da treba voditi računa o balansiranoj predstavljenosti svih učesnica i naveo da je Srbija istakla kandidaturu za dobijanje Sekretarijata Transportne zajednice pošto je više od 10 godina u Beogradu sedište Sekretarijata Transportne opservatorije za Jugoistočnu Evropu, koja treba da preraste u Transportnu zajednicu.

Dačić je rekao da je zadovoljan što se postupak formalnog uspostavljanja Regionalne kancelarije za saradnju mladih ostvaruje planiranom dinamikom i rekao da očekuje da se u najskorije vreme zvanično okonča izbor generalnog sekretara.

"Kada je reč o ekonomskom prosperitetu, jačanju povezanosti u transportu, energetici i trgovini, vladavini prava i borbi protiv korupcije, moram da istaknem da Vlada Srbije nastavlja da sprovodi ubrzane reforme poštujući dogovore da pojačamo naše napore u cilju bržeg povezivanja, otvaranja tržišta, jačanja poverenja investitora. Reforme će, uveren sam, neizostavno doprineti dodatnim investicijama u projekte čija realizacija će doneti dobrobit regionu u celini", rekao je Dačić.

Srbija podržava jačanje ekonomskog povezivanja u regionu, o čemu će se razgovarati na predstojećem Samitu Zapadnog Balkana u Sarajevu i Trstu, rekao je Dačić,dodajući da je Srbija sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti predsedavanja Srbije CEFTA tokom 2017, koje su u funkciji daljeg unapređenja, produbljivanja i jačanja implementacije CEFTA, kroz nastavak rada u pravcu olakšavanja i liberalizaciju trgovine.

Dačić je rekoa da je "Agenda povezivanja" jedan od ključnih stubova Berlinskog procesa, međusobne saradnje u regionu, kao i saradnje s EU.

"Ovom prilikom želim još jednom da naglasim da u pogledu infrastrukturnih projekata, prioriteti za Srbiju ostaju: Autoput Niš-Merdare-Priština-Tirana-Drač; kao i Rekonstrukcija i modernizacija pruge Niš-Dimitrovgrad. Kada je reč o sprovođenju dogovorenog na Samitu u Parizu, Srbija je u okviru ZB6 od strane Evropske komisije ocenjena kao najuspešnija u implementaciji mekih mera, posebno onih koje od nas zavise", rekao je Dačić.

Dačić je rekao da kada je reč o merama u kojima, prema oceni Evropske komisije, nije postignut odgovarajući napredak, da se tu "radi pre svega o merama koje ne zavise samo od Srbije".