Veliki broj hrvatskih mladića i devojaka živi sa roditeljima sve do svoje tridesete, i to je za njih sasvim normalna stvar.

Podaci govore da 70 odsto punoletnih Hrvata mlađih od 34 godine još uviek živi sa roditeljima.

Evropski prosek neosamostaljenih mladih do 34. rođendana iznosi 47,9 odsto.

Većina sociologa u Hrvatskoj za nesamostalnost okrivljuje ekonomsku krizu zbog koje mladi zavise od roditelja, pa čak i dedova i baka.

Mnoge Hrvatice koje žive sa roditeljima čekaju da se udaju, pa da odu od kuće.

Mnogo je slučajeva da su mladi ljudi iznajmili stan nakon što su dobili posao, ali su nakon gubljenja radnog mesta ili propadanja firme bili prisiljeni da otkažu stan i da se svako od supružnika vrati roditeljima.

Podaci govore da među osobama u uzrastu između 25 i 29 godina čak 83,8 odsto još živi sa roditeljima.

Od 2000. do 2013. godine primetan je porast broja onih koji žive sa roditeljima. U grupama žena i muškaraca rast stope iznosi 0,7 odsto.

U Severnoj i Zapadnoj Evropi mladi mnogo brže izlaze iz roditeljskog doma.

Međutim, južne i istočne zemlje, pogotovo one u tranziciji, imaju drugačiju kulturu stanovanja, navode ekonomski portali.