I u samoj Italiji mišljenja su podeljena kada su u pitanju efekti ovakvog zakona, dok u Srbiji stručnjaci mahom smatraju da kod nas on nikad ne bi ni prošao ili bi pak imao negativne posledice po žene.

Naime, ukoliko italijanski parlament prihvati ovaj zakon, Italija će postati prva zapadna zemlja sa aktivnom politikom „menstrualnog odmora“ za zaposlene žene. Donji dom italijanskog parlamenta već je započeo raspravu o nacrtu zakona, koji bi, ako bude donet, naredio kompanijama da odobre tri dana plaćenog odmora ženama koje imaju bolne menstruacije, i to svakog meseca.

Pojedini italijanski mediji su pozdravili ovaj zakon kao korak napred koji bi pomogao zaposlenim ženama koje pate od grčeva za vreme menstruacije, ali je bilo i kritika da bi zakon mogao da ima kontraefekt i da bi ovaj zakon podstakao poslodavce da zapošljavaju muškarce, a ne žene.

Da bi ovakav zakon teško mogao biti usvojen u Srbiji, te da bi, i ukoliko se usvoji, imao negativne posledice, smatra dr Aleksandra Bubera, psihijatar i psihoterapeut.

- Može se to gledati u smislu, šta je tu sa ravnopravnošću. Međutim, mislim da malo tu ravnopravnost shvatamo pogrešno. Ravnopravnost znači da imamo ista prava, što bi trebalo da znači da imamo i iste obaveze. A ako se pogleda srpsko društvo, žena ima više obaveza, pošto sada može i da radi, ali ona ima i sve ostale obaveze, pre svega u kući. Takođe, ako se gleda po strukturama u radnim organizacijama i političkim partijama i strukturama, možda čak negde i ima više žena, ali su opet na nekim upravljačkim mestima muškarci. Ne deluje mi zato realno da u Srbiji ovako nešto prođe, a i ako prođe, verujem da će poslodavci u tom slučaju više zapošljavati muškarce nego žene, pogotovo ako ne bude postojala obaveza da se ravnopravno zapošljavaju - napominje Bubera za “Alo!”.

S druge strane, ekonomista Miroslav Zdravković, urednik portala Makroekonomija kaže za “Alo!” da bi idealno bilo da su sve žene u Srbiji stalno zaposlene, da primaju redovnu platu i da ne trpe nikakvu vrstu pritiska na poslu.

- Možda bi u našem slučaju bilo dovoljno da se ne dobije otkaz ukoliko su problemi veliki i očigledni. Ili da se donese zakon po kome žene imaju prava na godišnji odmor od 40 dana, u kojima im država finansira puni iznos jedne plate, a one su slobodne da tih 20 dana više koriste po potrebi (za kućne obaveze, obaveze oko dece, u školi...). Osim što su žene osvojile gotovo sve poslove koji su nekada važili za muške, sumnjam da bi bile manje zapošljavane ukoliko bi dobile bilo kakve benefite, odnosno razumevanje. Postoje mnogo oblasti gde muškarci ženama ne mogu da konkurišu - napominje Zdravković.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Ljubisav Orbović, smatra da bi bilo krajnje korektno uvesti takav zakon, te da žene imaju pravo da biraju žele li u toku meseca da iskoriste te slobodne dane.

- Trebalo bi da postoji mogućnost, ali da žene same odlučuju o tome. Ne bi smeli poslodavci, ali to niko ne može da garantuje, da vrše diskiminaciju i da u tom slučaju zapošljavaju manje žene. Ipak, moramo imati u vidu da kod nas, iako je sve zakonski regulisano, kada neko odlazi na trudničko bolovanje poslodavac je spreman na otkaz ili da ne vrati na posao posle - napominje Orbović.