Vučić, kao daleko najpolularniji politički lider u zemlji izabraće svog naslednika na mestu premijera, najverovatnije nekog poslušnog, i očekuje se da će bez izazova držati pod kontrolom glavne političke institucije - parlament, izvršnu vlast, vladajuće stranke i sada predsedništvo, piše list.

Kako navodi Njujork tajms sa koalicionim partnerima Vučićeva stranka ima jaku i solidnu većinu u parlamentu, a sudovi su slabi i smatra se da su politički kontrolisani. Odlazeći predsednik Tomislav Nikolić bio je jedan od malo postojećih kontrola njegove vlasti, dodaje list.

Sa Vučićem na mestu predsednika Srbija će verovatno slediti istu domaću i stranu politiku kao i dok je on bio premijer, sprovođenje političkih i ekonomskih promena potrebnih za članstvo u EU i istovremeno nastojanje da ima bliskije veze sa Rusijom. Iako je to izazvalo tenzije sa Briselom Vučić je odbio da podrži sankcije protiv Rusije, ukazuje Njujork tajms.

Kako zapadne vlade smanjuju svoj uticaj na Balkanu i članstvo u EU gubi privlačnost za Srbiju i druge zemlje, politički lideri u regionu osećaju manji pritisak da vladaju u okviru granica demokratskih institucija ili da štite ljudska prava, slobodu medija i pravnu državu i da se bore protiv korupcije.

Trend u regionu su "slabe demokratije sa autokratski nastrojenim vođama koji vladaju kroz neformalne pokroviteljske mreže i tvrde da obezbeđuju prozapadnu stabilnost u regionu", navodi Njuork tajms studiju savetodavne grupe "Balkans in Europe Policy Advisory Group".

Posmatrači vide Vučićevo učvršćivanje vlasti kao rezultat ove težnje za stabilnošću koja je oblikovala politiku zapadnog Balkana poslednje decenije, i zapadne vlade biraju da sarađuju sa jakim liderima radije nego da rade na jačanju demokratskih institucija.

Njujork tajms navodi izjavu Srđana Bogosavljevića iz Ipsosa da su ankete pre izbora pokazale da glasači vide Vučića kao najboljeg kandidata za obezbeđivanje stabilnosti. Vučić se takođe uspešno postavio u spoljnoj politici, tražeći dobre veze sa Rusijom a istovremeno ne ostavljajući sumnju da će Srbija jednog dana ući u Evropsku uniju, uprkos čestim kritikama evropskog bloka.

Zato što je Vučić ostvario rezultate po nekim međunarodnim pitanjima važnim za EU kao što je ohrabrivanje umerenosti u Bosni i angažovanje u dijalogu sa vođstvom Kosova, EU se uzdržala od otvorenog kritkovanja prestupa kao što je na primer ograničenje medijskih sloboda.

"EU je sada vrlo slaba i nezainteresovana za Balkan i to mu je omogućilo da dobije više kredita i manje nadzora nad domaćom politikom nego što bi trebalo", rekao je profesor na univerzitetu u Gracu Florijan Biber.

"Iza zatvorenih vrata oni uvek podsećaju Vučića da mora bolje da radi na zaštiti demokratskog procesa, ali ne kažu to javno", rekao je Biber.