Ni ovo proleće nije bilo povoljno, te stručnjaci najavljuju veće cene i voća i povrća. Oni, ipak, dodaju da standard građana ne bi podneo veće poskupljenje.

Naime, kako su naveli u Narodnoj banci Srbije (NBS) komentarišući kretanje inflacije, zbog nepovoljnih vremenskih prilika početkom ove godine, kao i u drugim zemljama regiona, i u Srbiji je zabeležen rast cena povrća i čvrstih goriva iznad sezonski uobičajenog. 

- Prema zvaničnim podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, januar ove godine je bio najhladniji januar u Srbiji za više od 30 godina. Takvi uslovi bili su krajnje nepovoljni za domaću ponudu povrća. Pošto su slični vremenski uslovi bili i u većem delu Evrope, to je istovremeno ograničavalo mogućnost uvoza. O tome u kojoj meri se hladno vreme odrazilo na tržište povrća u januaru i februaru govore i raspoloživi podaci Evrostata - kumulativan rast cena ovih proizvoda zabeležen je u svim evropskim zemljama, a posebno u centralnoj i delu južne Evrope. Uticaj nepovoljnih vremenskih prilika evidentan je i na tržištu čvrstih goriva - objasnili su u NBS-u.

Kako su dodali, kao i u drugim zemljama, uticaj hladnog vremena na inflaciju je privremen i sa normalizacijom vremenskih prilika očekuju da će doći do postepenog iščezavanja ovog efekta.

Da je minula zima bila pogubna po dobar deo roda, što svakako utiče i uticaće na cene, kaže i Branislav Gulan, član Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

- Zima je ostavila traga, posebno na pšenici koja je kasnije zasejana, a malo je uticala i na voće. Takođe, dodatno je loše što mi sejemo seme sa tavana, koje je lošijeg kvaliteta i daje manji rod. Inače, ove sezone je pšenice posejano najmanje u poslednjih skoro 80 godina, te je pod pšenicom oko 350.000 do 500.000 hektara, a ranije je bilo oko 600.000 hektara. Iako će je biti dovoljno za naše tržište, malo će je biti za izvoz, ako i bude. Ni ovo proleće nije povoljno i biće tragova, a čim je manji rod, rastu cene - napominje Gulan za „Alo!” i dodaje da ipak veruje da cene neće biti mnogo veće.

Agrarni stručnjak Vojislav Stanković takođe potvrđuje da su na rast cena voća i povrća od oko 20 do 30 odsto uticali klimatski uslovi, pre svega produžena i dosta hladna zima.

- Takođe su i proizvođači imali dodatni trošak zbog povećane upotrebe energenata zbog, recimo, grejanja plastenika. U takvim uslovima je sasvim očekivano i realno da rod poskupi. Ipak, postavlja se pitanje koliko je naše tržište platežno sposobno da pokrije te troškove, kada je 25,5 odsto populacije na granici siromaštva, a oko 40 odsto ima novca samo za najosnovnije potrebe. To znači da oko dve trećine stanovništva nije u stanju da pokrije svoju ishranu, te se ne hrane dobro i maltene su na ivici gladi - napominje Stanković.